U Crnoj Gori opet napeto. Potpredsednik Vlade Dritan Abazović podneo inicijativu za obaranje vlade, a premijer Zdravko Krivokapić inicijativu za njegovu smjenu.

Ta je situacija zapravo samo kulminacija višemesečne krize vlasti u Crnoj Gori, koju su nakon izbora osvojile opozicione partije, svrgnuvši s vlasti DPS Mila Đukanovića. Đukanović je još uvek, podsetimo, na funkciji predsednika Crne Gore.

Tačka ključana u sredu je nastala između potpredsednika vlade Dritana Abazovića, koji je lider Građanske inicijative URA i lider koalicije Crno na bijelo, i samog predsednika Vlade Zdravka Krivokapića.

Abazović je najavljivao da će podneti inicijativu za formiranje manjinske vlade, što je značilo da “obara svoj šefa”, a “šef”, odnosno crnogorski premijer pokrenuo je postupak njegovog razrešenja s mesta potpredsednika i ministra. Za 11 sati zakazano je glasanje o smeni Abazovića s mesta potpredsednika vlade.

Podgoričke Vijesi saznaju i da koalicija Crno na bijelo i opozicija planiraju i podnošenje predloga za razrešenje predsednika Skupštine Crne Gore Alekse Bečića (Demokratska Crna Gora)..

Takođe, sinoć se ispred zgrade Vlade okupilo više stotina građana, nezadovoljnih novim previranjem u izvršnoj vlasti. Brojni od njih su prozivali Abazovića, vičući: “Izdaja”. Sve vreme bila je prisutna i policija.

Organizator skupa nije poznat, ali Vijesti pišu da su ga organizovale prostalice Krivokapića. Prema informacijama Vijesti, među okupljenima bili su poslanici Demokratske Crne Gore Momo Koprivica, Vladimir Martinović, Albin Ćeman, poslanik Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin, Prave Crne Gore Marko Milačić…

Nešto oko ponoći oni su se razišli, ali su za danas najavili novi protest.

Šta je ustvari tražio Abazović
Razlozi da se glasa o proveri poverenja 42. Vladi Crne Gore sadržani su u sijedećem:

-da su na Petoj sednici Drugog redovnog zasedanja Skupštine Crne Gore 29.12.2021. godine izglasane Interpelacije ministru spoljnih poslova, ministru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, ministarki prosvete, nauke, kulture i sporta čime je postalo jasno da pomenuta tri ministra nemaju podršku parlamentarne većine;

-da je predsednik Vlade Zdravko Krivokapić najavio da će odbiti da postupi po Interpelacijama za smenu tri ministra čime je pokazao da ne poštuje Ustav i zakone Crne Gore ali ni osnovne demokratske principe poštovanja Parlamenta kao najvećeg zakonodavnog doma koji je birao sastav 42. Vlade Crne Gore;

-da je na Četvrtoj sednici Prvog redovnog (prolećnog) zasedanja u 2021. godini, 17.06.2021. godine smenjen ministar pravde i ljudskih i manjinskih prava, a da do danas predsednik Vlade nije predložio Parlamentu novog ministra čime je direktno ugrozio reforme u ključnim pogljavljima 23 i 24 a koja su najvažnija za napredak na putu ka članstvu u Evropsku uniju u oblasti vladavine prava.

-da je Predsednik Vlade svojim delovanjem više puta u prethodnom periodu ugrozio i otežao saradnju između zakonodavne i izvršne vlasti što je direktno proizvelo institucionalnu i političku krizu u zemlji. Ovakvo stanje dovelo je do blokade Parlamenta, pa čak i do bojkota od strane jednog dijela poslanika pariamentarne većine, što je direktno uticalo da se veliki broj zakona i podzakonskih akata ne razmatra u skupštinskoj proceduri. Sve ovo dovelo je u pitanje efikasan rad Parlamenta čiji je osnovni zadatak da služi javnom interesu i interesima građana, a ne partikularnim interesima bilo koje političke grupacije ili pojedinca.

-da su politička kriza, neadekvatna saradanja zakonodavne i izvršne vlasti, neusaglašavanje zakonske regulative sa zakonskom regulativom Evropske unije, kao i neaktivnost pojedinih ministara doveli do usporavanja evropskih integracija što se odrazilo na ocene u godišnjem izveštaju Evropske komisije vezanom za proces napretka Crne Gore u evropskim integracijama.

-“Zbog gore navedenih činjenica kao i izjave brojnih političkih subjekata u kojima se navodi da 42. Vlada Crne Gore nema većinsku podršku u Parlamentu smatramo jednim od osnovnih postulata savremene demokratije da se istoj proveri podrška u parlamentu”, zaključuje se u Inicijativi.

U Ustavu Crne Gore se navodi da predlog da se glasa o nepoverenju Vladi može podneti najmanje 27 poslanika.

Inicijativu su potpisali poslanici GP URA, Saveza građana CIVIS, Bošnjačke stranke, Socijaldemokrata, Socijaldemokratske partije, albanskih partija, Liberalne partije i Demokratske partije socijalist. Ukupno njih 31.