Albanija je prekinula diplomatske odnose sa Iranom i naredila službenicima Ambasade Islamske Republike Iran da u naredna 24 časa napuste Tiranu.

Odnosi dve države godinama su opterećeni prisustvom pripadnika iranskih disidenata u Draču, koji su pre dve godine bili navodna meta Teherana. Sajbernapadi na albanske institucije pokrenulisu novu krizu u odnosima.

Albanija je, posle duge istrage, optužila Iran da stoji iza serije sajbernapada na javne službe i institucije, nakon čega je premijer Edi Rama saopštio da Tirana prekida diplomatske odnose sa Teheranom i naložio diplomatama iz te države da u naredna 24 časa napuste albansku prestonicu.

“Vlada je odlučila da okonča diplomatske odnose sa Islamskom Republikom Iran. Odluka na snagu stupa odmah”, rekao je Rama, objašnjavajući da “drastična odluka odgovara težini pretnje koju je predstavljao sajbernapad”.

Albanske institucije su, sredinom jula, bile meta žestokog sajbernapada posle kojeg su nedelju dana ostale paralisane brojne državne institucije. Nekoliko američkih kompanija koje se bave digitalnom bezbednošću, uključujući i “Mandijant”, sa “priličnom sigurnošću” za krivce su označili iranske hakere, koji su želeli da spreče konferenciju kontroverzne disidentske organizacije Mudžahedin-e Kalk.

Optužbe su, kako su naveli, bile zasnovane na činjenici da se napad vremenski podudario sa održavanjem konferencije, sadržajem poruka u kojima su hakeri preuzeli odgovornost za napad, te kodovima koji su upotrebljeni da ciljaju korisnike koji govore farsi i arapski jezik.

Albanija je, pre dve godine, zbog navodnih planova za napad na bazu organizacije Mudžahedin-e Kalk kod Drača, već prognala dvojicu iranskih diplomata, što je ionako loše odnose dve države svelo na najniži mogući nivo.

Spor Tirane i Teherana počeo je kada je 2011. godine tadašnji premijer Salji Beriša, u želji da udovolji Amerikancima, prihvatio da kod Drača smesti nekoliko stotina pripadnika ove organizacije, koju Iran smatra odgovornim za izdaju i smrt najmanje 12.000 vojnika.

Odnosi su dodatno zaoštreni krajem januara, kada su pozive na ubistvo iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hamneija emitovale televizije. Nekoliko sati kasnije odgovornost za napad pripisana je hakerima, simpatizerima otpadničke organizacije Mudžahedin-e Kalk (MEK).

Upad u strogo kontrolisani etar u prvi je plan, posle mnogo godina, izbacio organizaciju čiji su se pripadnici posle niza sukoba sa čelnicima Irana rasuli širom sveta, te glavnu bazu, uz pomoć Amerikanaca, uspostavili u prilično tajanstvenom kompleksu koji je pre desetak godina nikao nedaleko od Drača.