Završno obraćanje na današnjoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a bilo je ono ambasadora Srbije, koji je trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini smjestio u kontekst “delikatne situacije u čitavom regionu”.

On je rekao da Srbija poziva sve strane u BiH na smirivanje tenzija racionalizaciju dijaloga.

“Srbija želi mir i stabilnost a vjerujemo da to želi i BiH. Pozivamo sve strane u BiH da djeluju na isti način i u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom kao jedinim pravnim okvirom za funkcionsanje BiH“, kaže ambasador Srbije.

U nastavku je rekao da je od velike važnosti da se svi u BiH suzdrže od bilo kakve retorike jer je Dejtonski put dobro definisan, zahtijeva pristanak entiteta i sva tri konstitutivna naroda.

“Pokušaj da se sa bilo koje strane nametne rješenje je neprihvatljivo za Srbiju i očekujemo da se taj dijalog dogodi unutar institucija BiH i to je jedini način da se izgradi povjerenje i kompromis koji je bitan za stabilnost regiona“, dodao je ambasador Srbije.

Zaključio je da Srbija želi dobru i produktivnu saradnju sa vlastima oba entiteta.

“Pozdravljamo svaki dogovor koji postignu entiteti i tri konstitutivna naroda. Mi smo protiv nametanja bilo kakvih odluka koje neće biti rezultat konsenzusa, jer to predstavlja opasnost za širi region. Izbalansiran odnos između centralne vlade i entiteta je bitan za stabilnost i zato je važno imati dobre odnose sa Srbijom”, zaključio je.

Govoreći o tekstu danas usvojene Rezolucije srbijanski ambasador je rekao da je primjetio da se uvode novi izrazi u ovoj Rezoluciji.

“Nisu baš prikladni pošto su korišteni 90-ih godina i to ima negativne konotacije. Taj rat je iza nas tako da mislimo da ovakve izraze ne treba koristiti u vezi sigurnosne situacije u regionu“, dodao je.

Ambasador Hrvatske pri Ujedinjenim nacijama Ivan Šimonović kazao je večeras pred Vijećem sigurnosti da ta susjedna država podržava nastavak mandata EUFOR-a u Bosni i Hercegovini.

Također, dodao je da podržava rad Ureda visokog predstavnika (OHR) i Christiana Schmidta te suverenitet i teritorijalni integritet BiH kao zemlje tri ravnopravna konstitutivna naroda.

Ocijenio je da se tenzije u BiH povećavaju te je, između ostalog, kazao da je potrebno prebroditi nepoštivanje Ustava BiH, retoriku podjela i veličanje ratnih zločinca, jer je to od velikog značaja za stabilnu, mirnu i naprednu BiH.

“Trenutni Izborni zakon BiH sprječava Hrvate da izaberu legitimne predstavnike u Predsjedništvu BiH. Izborni zakon stoga treba mijenjati jer onemogućava jednakopravnopravnost i uskladiti ga s presudama Evropskog suda za ljudska prava”, dodao je.

Naglasio je da je konsenzus o izmjenama Izbornog zakona potrebno postići prije izbora 2022. godine, što bi olakšalo situaciju u BiH zbog čega je ohrabrio političke lidere da preuzmu odgovornost za sudbinu zemlje.

“Uspješne izborne reforme oslabile bi tenzije i pomogle državi da promijeni fokus, jer će u suprotnom mladi nastaviti odlaziti iz BiH”, zaključio je.