Profesor ustavnog prava Milan Blagojević izjavio je da je odluci Ustavnog suda BiH donijetoj prema zahtjevu Denisa Zvizdića za ocjenu ustavnosti odredaba Zakona o zastavi BiH, ispod radara promakla veoma važna činjenica koja svjedoči o dvostrukim aršinima u postupanju tog suda, zavisno od toga da li mu se obraća Milorad Dodik ili Zvizdić.
-U Odluci broj U-23/22 od 20. januara 2023. godine Ustavni sud BiH je, prema zahtjevu Denisa Zvizdića, odlučio da odredba člana 5 Zakona o zastavi BiH koja govori da se ta zastava ističe na zgradama “zajedničkih institucija BiH” navodno nije ustavna, odnosno da riječ “zajedničkih” nije u skladu sa Ustavom BiH – rekao je Blagojević Srni.Međutim, dodao je on, nedugo prije toga Ustavni sud BiH je, kada je rješavao po Dodikovom zahtjevu, donio odluku broj U-11/19 od 15. jula 2021. godine, kojom je odbio zahtjev Dodika i utvrdio da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH u skladu sa Ustavom BiH.
-Donijevši ovakvu odluku tada, Ustavni sud BiH time, suštinski posmatrano, nijednog trenutka nije doveo u pitanje odredbu člana 5 navedenog zakona, da se zastava BiH ističe na zgradama “zajedničkih institucija BiH” – istakao je Blagojević.

On je na ovo ukazao zbog dva razloga.

-U članu 2 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH, koji je bio predmet odlučivanja Ustavnog suda BiH u julu 2021. godine, jasno je bilo propisano da će se novčanom kaznom kazniti i svaka “neupotreba zastave BiH saglasno odredbi člana 5 Zakona”, a to znači da će se kazniti svako ko ne upotrijebi tu zastavu na zajedničkim institucijama BiH – naveo je Blagojević.

On je istakao da je Ustavni sud BiH u julu 2021. godine imao pravo da odlučuje o ovom pitanju, saglasno članu 31 Pravila tog suda.

-U članu 31 Pravila Ustavnog suda BiH je propisan obim odlučivanja tog suda tako što je rečeno da: “Pri odlučivanju Ustavni sud, u pravilu, ispituje da li postoje samo one povrede koje su iznesene u zahtjevu”. Činjenica je da Dodik u svom zahtjevu nije dovodio u pitanje ustavnost riječi “zajednički” u Zakonu o zastavi BiH, za čim nije ni bilo potrebe jer upotrebu te riječi u zakonu ili njenu upotrebu na bilo koji drugi način ne zabranjuje nijedna odredba Ustava BiH – naveo je Blagojević.

Drugim riječima, dodao je on, upotreba riječi “zajednički” u zakonu ne bi bila u skladu sa Ustavom BiH samo kada bi taj ustav propisivao njenu zabranu. Ali, Ustav BiH tu zabranu nije propisao nijednom svojom odredbom.

-Međutim, od te činjenice za potrebe ovog teksta važnije je to što član 31 Pravila Ustavnog suda BiH apostrofiranim riječima “u pravilu” daje pravo tom sudu da uvijek, pa i u julu 2021. godine, može da izađe iz navedenog pravila o obimu svog odlučivanja, te da i tada kaže da je riječ “zajedničke” navodno neustavna – rekao je Blagojević.

Uprkos tome, dodao je Blagojević, Ustavni sud BiH u julu 2021. godine nijednom riječju u svoj odluci broj U-11/19 nije doveo u pitanje ustavnost člana 5 Zakona o zastavi BiH i riječi “zajedničke institucije BiH” sadržanih u tom članu.

.Time je Ustavni sud BiH u julu 2021. godine u stvari rekao i da te riječi nisu suprotne Ustavu BiH – zaključio je on.

Međutim, kada Zvizdić traži od istog suda da kaže da riječi “zajedničke” nisu u skladu sa Ustavom BiH, onda Ustavni sud BiH mijenja politiku odlučivanja pa udovoljava Zvizdićevom zahtjevu, istakao je Blagojević.

-Drugim riječima, kada Milorad Dodik podnese zahtjev za utvrđivanje neustavnosti zakona, onda je zakon u skladu sa Ustavom BiH, ali ako Denis Zvizdić to traži, e onda se Zvizdićev zahtjev usvaja i kaže da zakon nije u skladu sa Ustavom. Ne valja to, takva rabota suda očigledno krši pravnu sigurnost, a time i vladavinu prava. U konačnom, takvim ponašanjem ruši se Ustav – naveo je Blagojević.