Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da će, ukoliko mu Sud BiH zabrani političko djelovanje, odmah inicirati odluku o izdvajanju Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine, praćenu referendumom o nezavisnosti. Ovu izjavu dao je u intervjuu za RTRS, osvrćući se na proces koji se vodi protiv njega pred Sudom BiH.
Dodikove prijetnje otcjepljenjem nisu novost na političkoj sceni. Lider SNSD-a, koji je od početka 2006. ponovo na vlasti, više puta je javno izražavao slične stavove. Njegova politička transformacija od umjerenog socijaldemokrate, koji je u svom prvom mandatu (1998-2001) podržavao saradnju s međunarodnim institucijama i integraciju BiH u EU i NATO, do zagovornika srpskog nacionalizma i nezavisnosti Republike Srpske, bila je dramatična.
Od tada, prijetnje otcjepljenjem postale su dio njegove redovne retorike. Obećanja o referendumu, vraćanju vojske Republike Srpske, formiranju samostalnog pravosuđa i drugih institucija ostala su neispunjena, dok Narodna skupština RS usvaja deklaracije koje se ne provode u praksi. U jednom od svojih govora, 2020. godine, Dodik je rekao: “Goodbye BiH, welcome RSexit”. Pet godina kasnije, otcjepljenje Republike Srpske još uvijek je daleka realnost.
Kako piše Srpska info, politička analitičarka Tanja Topić ističe da Dodikove prijetnje djeluju ozbiljno dok ne naiđu na stvarne izazove. “Nakon toga, njegovi saradnici pokušavaju uvjeriti javnost kako nikada nisu zagovarali otcjepljenje”, kaže Topićeva. Ona smatra da su ovakve izjave uglavnom pokušaji pritiska na pravosudne institucije da ne donesu odluke koje nisu u skladu s političkim interesima Dodika i njegovih saveznika.
“Prijetnje su odraz trenutne političke klime, koja je naklonjena desničarskim strujama, kako u Evropi, tako i u Sjedinjenim Američkim Državama. Dodik se oslanja na podršku tih trendova”, navodi Topićeva.
S druge strane, politički analitičar Velizar Antić smatra da je ovakva retorika pokušaj podizanja uloga u sudskom procesu protiv Dodika. “Prijetnje otcjepljenjem koriste se za stvaranje pritiska i potencijalnu radikalizaciju političkih prilika”, kaže Antić. On, međutim, upozorava da odluke suda moraju biti poštovane u pravnoj državi, iako dodaje da je politički utjecaj na institucije ogroman.
“Institucije u BiH su daleko od nezavisnih, što se odnosi i na sudstvo i tužilaštvo. No, paradoks je u tome što je upravo Dodik bio ključan za njihovo formiranje na državnom nivou”, objašnjava Antić.
On dodaje da je Dodik, tokom godina provedenih na vlasti, doprinio urušavanju institucija i njihovom podređivanju političkim interesima. “Sada se suočava s posljedicama takvih politika, što predstavlja svojevrsni bumerang efekat”, zaključuje Antić.
