Kontejnerski promet jedan je od indikatora za razvoj svetske privrede.

Ali iz Sjedinjenih Država stižu zabrinjavajuće vesti, a ni u glavnom motoru svetske privrede, Kini, situacija nije sjajna.

Lajnbnic-Institut za ekonomska istraživanja (RWI) iz Esena prošle nedelje objavio je dobru vest: “U brojnim svetskim lukama porastao je kontejnerski promet”. To bi trebalo da “doprinese blagom popuštanju problema u snabdevanju”, ocenio je Torsten Šmit, šef odeljenja za razvoj privrede, u aktuelnom izdanju Indeksa kontejnerskog prometa koji zajedno izdaju Lajbnic-Institut i Institut za pomorski saobraćaj i logistiku (ISL), piše DW.

Međutim, rast kontejnerskog prometa ne ukazuje na povećanu proizvodnju ili potražnju –dobrim delom je tu reč o zakasnjelim isporukama koje nisu bile moguće zbog pandemije. I zaista, u ovom trenutku se mnogi kupci, ali i brodari i upravnici luka žale da gotovo nijedna isporuka ne stiže na vreme.

Kontejnerski brodovi na čekanju

Kompanija za logistiku i prevoz “Kine+Nagel” (K+N) iz Šindelegija u Švajcarskoj prati situaciju na međunarodnim pomorskim putevima i prenosi da je na dan 28. januara čak 567 kontejnerskih brodova bilo usidreno pred lukama i čekalo na otpremu, kaže Dominik Nadelhofer koji je u “K+N” zadužen za odnose s javnošću.

Kako bi imali pravi pregled situacije u toj firmi su formirali sopstveni indeks pod nazivom “Seaexplorer Disruption Indicator”. Tu se jedan standardni kontejner (TEU) na nekom brodu množi s brojem dana provedenih u čekanju na otpremu. Tako kod broda natovarenog s 18.000 standardnih boksova koji deset dana čeka na ukrcavanje tereta taj indeks iznosi 180.000.

Prošlog petka (28.1) njihov indeks je iznosio “12,5 miliona TEU-dana provedenih u čekanju ispred devet najvažnijih svetskih luka”, kaže za DW Nadelhofer. Na pitanje šta to konkretno znači u praksi, on odgovara: “Preko našeg indeksa trenutno vidimo 12 puta veći broj brodova na čekanju u poređenju s normalnim uslovima.”

Nisu sve luke podjednako efikasne

Za takvu situaciju nije odgovoran samo jedan faktor. Nadelhofer navodi primer SAD gde trenutno postoji problem koji je u Evropi dobro poznat iz Velike Britanije: “U Severnoj Americi izazov predstavlja aktuelni nedostatak vozača kamiona”. Zato je u lukama postalo tesno, jer roba iz kontejnera ne može dovoljno brzo da se otpremi dalje, u odredišta na kopnu.

Osim toga, nisu sve luke podjednako dobro opremljene ili organizovane. Globalno gledano, postoje velike razlike. Rang-lista najefikasnijih luka sveta, “New Global Container Port Performance Index” (CPPI), koju objavljuju Svetska banka i londonska firma “IHS Markit”, jasno pokazuje da se najefikasnije luke bez izuzetka nalaze u Aziji.

Na prvom mestu je Jokohama u Japanu, na drugom Luka Kralja Abdulaha u Saudijskoj Arabiji, a na trećem Ćingdao u Kini. Najbolje plasirana evropska luka je Alhesiras u Španiji (10. mesto), a najefikasnija luka na američkom kontinentu nalazi se u Meksiku.

Kina je postala kočničar

To što se kineske luke ubrajaju među najbolje organizovane na svetu, ne znači automatski da su one i dalje motor svetske trgovine. Naime, kineska politika strogih antipandemijskih mera svako malo je dovodila do zatvaranja lučkih terminala, što je imalo za posledicu kočenje svetske trgovine.

Doduše, globalni kontejnerski promet je, apsolutno gledano, u prošloj godini ponovo porastao, ali tu postoji jedan presudni izuzetak, kažu stručnjaci iz Instituta RWI i ISL: “Razlog rasta indeksa je znatno povećanje prometa u lukama van Kine. U kineskim lukama kontejnerski promet znatno je smanjen”.

Nema naznaka oporavka

Dominik Nadelhofer ističe da je korona znatno otežala otpremanje brodova, ali naglašava da je aktuelno stanje rezultat “kombinacije mnogih faktora”. On naglašava da je takav razvoj situacije bio uočljiv i pre pandemije. Još tada su, kaže, brodovlasnici počeli da smanjuju svoje flote, a onda je u trećem kvartalu 2020. naglo porasla potražnja za robom, jer su ljudi, umesto na putovanja koja nisu bila moguća zbog korone, počeli da troše novac na druge stvari, recimo na sportske rekvizite ili na renoviranje stana. Osim toga, zbog drastičnog smanjenja avionskog putničkog saobraćaja, otpala je i mogućnost transporta robe u prostoru za robni transport putničkih aviona.

Nadelhofer ne želi da prognozira kada će se situacija stabilizovati, a i Torsten Šmit iz RWI prilično je uzdržan što se tiče budućnosti: “Ponovno znatno smanjenje kontejnerskog prometa u kineskim lukama moglo bi da bude najava novih problema u isporukama u narednim mesecima.”