U Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu završena je rasprava u predmetu “Kovačević”, po žalbi BiH, a konačna odluka očekuje se tek na proljeće 2025. godine.

Ovaj sud je prošle godine presudio da je Slaven Kovačević diskriminisan, jer kao stanovnik FBiH ne može da bira srpskog člana Predsjedništva i da ima etnička i teritorijalna ograničenja pri izboru delegata u Dom naroda parlamenta BiH.

Na saslušanju u Strazburu Kovačević je obrazložio svoju apelaciju, gdje je izjavio da mu je motiv da u BiH obezbijedi efektivno glasačko pravo na izborima.

“Ovom aplikacijom, uz ranije presude, želim ostvariti puno glasačko pravo u BiH. Trenutno, svi građani BiH nemaju to pravo”, rekao je Kovačević.

Kovačević je dodao da OHR i Hrvatska čine sve da zaustave promjenu izbornog sistema, koji je zasnovan na etničkim principima. Naglasio je da želi i da na višim nivoima svako može glasati za svakoga.

“Na primjer, jednom sam bio kandidat u jednoj sarajevskoj opštini, bez obzira na etničku pripadnost, svi mogu biti kandidati za opštinskog vijećnika ili načelnika. Svako može biti kandidat i to je nešto što bih volio imati na višim nivoima u državi, posebno u Predsjedništvu”, rekao je Kovačević.

Pred Velikim vijećem Evropskog suda za ljudska prava obratila se, između ostalih, i agentica Monika Mijić, koja službeno zastupa BiH, potom Štefica Stažnik, predstavnica Hrvatske, kao i predstavnik Kancelarije visokog predstavnika u BiH, advokat Timoti Oti.

Kovačević, podsjetimo, ne izjašnjava pripadnost nijednom konstitutivnom narodu niti bilo kojoj etničnoj grupi. Agentica Mijić rekla je da je Kovačević doveo u zabludu Sud da kao pripadnik ostalih nema aktivno biračko pravo, jer se izjašnjavao kao Hrvat tokom izbornog ciklusa 2012-2016.

“Sasvim je jasno da je diskriminacija aplikanta u presudi Vijeća uspostavljena na činjenici da se aplikant ne izjašnjava kao pripadnik nekog od konstitutivnih naroda, a što je dokazana neistina. Naime, aplikant se izjasnio da je pripadnik konstitutivnog naroda Hrvata i kao Hrvat obnašao je javnu izabranu funkciju člana Gradskog vijeća grada Sarajeva”, rekla je agentica Mijić.

Agentica Hrvatske Štefica Stažnik tvrdila je da Kovačević, zajedno sa Demokratskom frontom, ima političku agendu koja ima za cilj umanjiti prava konstitutivnih naroda.

U Strazburu je bio i ministar pravde BiH Davor Bunoza, a prisustvovali su i entitetski ministri pravde Vedran Škobić i Miloš Bukejlević.

Ministar pravde Srpske Miloš Bukejlović izjavio je Srni da se Slaven Kovačević izjašnjavao kao Hrvat i da se zbog toga u predmetu “Kovačević” tvrdnja o diskriminaciji ne može nazvati nikako drugačije, nego svjesnom obmanom Evropskog suda za ljudska prava.

“Još jednom smo bili svjedoci, na javnoj raspravi u ovom sudu o pojmu pripadnosti jednom od naroda, koji se u ovom predmetu javlja kao sporan, upravo zbog toga što aplikant tvrdi da je diskriminisan, jer ne pripada nijednom od konstitutivnih naroda, što nije tačno”, rekao je Bukejlović nakon javne rasprave u Sudu u Strazburu.

On je podsjetio da su na zvaničnoj veb-stranici Gradskog vijeća Sarajevo dugo stajali podaci o gradskim vijećnicima, što je bio i Kovačević.

“Kovačević je od 2012. do 2016. godine bio gradski vijećnik, a podaci su se odnosili na njegovu funkciju, političku stranku kojoj je pripadao i nacionalnu pripadnosti, gdje je pisalo da je Hrvat. Međutim, kada je shvatio da ovi podaci podrivaju njegovu predstavku Evropskom sudu, zatražio je njihovo uklanjanje sa veb-stranice, što je vrlo jasno potvrđeno i dopisom Gradskog vijeća Sarajevo”, pojasnio je Bukejlović.

Ministar pravde BiH Davor Bunoza podijelio je na društvenim mrežama fotografiju nakon završene rasprave tokom saslušanja u slučaju “Kovačević”, na kojoj je sa ostatkom delagacije iz BiH.

“Naši osmijesi nakon rasprave kažu sve”, naveo je Bunoza.

Zadovoljstvo nije krio ni federalni ministar pravde Vedran Škobić, koji je naveo da smatra da su uradili veoma dobar posao.

“Posebno je značajno to što je ovaj predmet došao na razmatranje nakon revizije prvostupanjske presude, što daje, usudio bih se reći, određenu dozu sumnje na prvostupanjsku presudu i stavove sudaca koji su u toj presudi bili izneseni. Svi su iznijeli svoje stavove i ja se nadam, moja je želja i dobra namjera za BiH, da ova presuda na kraju bude preinačena”, rekao je Škobić.

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović izjavio je da ovaj slučaj najeklatantnije ukazuje na obavezu i odgovornost države da prema najvišim evropskim i međunarodnim standardima garantuje i zaštiti temeljna ljudska prava i osnovne slobode.

“Evropski sud za ljudska prava svojim odlukama trasira budućnost ne samo BiH, nego i svih evropskih država čija su društva pluralistička. Stoga je veoma važno da najoštrije budu osuđeni svi pokušaji pritisaka na Evropski sud za ljudska prava, posebno kada je riječ o recentnoj odluci u predmetu Slaven Kovačević”, ocijenio je Bećirović.

Evropski sud za ljudska prava saopštio je da će, nakon ročišta, započeti s razmatranjima koja će se održati u privatnosti, uz napomenu da će presuda u predmetu biti donesena u kasnijoj fazi.