Austrijski list Der Standard u analizi autorice Adelheid Wölfl otkriva strategiju banjalučkih vlasti predvođenih Miloradom Dodikom te posebno ulogu saveznika iz Budimpešte. Tekst naglašava protivljenje Velike Britanije politici Evropske unije prema BiH.

U cijeloj priči važnu ulogu igra Olivér Várhelyi, povjerenik Evropske unije, političar iz “ergele” mađarskog autokrate Victora Orbana.

Dodik bi trebao suspendirati svoj plan otcjepljenja Republike Srpske i tako se vratiti u zajedničke institucije na šest mjeseci, navodi bečki list. U NSRS-u će se održati sastanak 10. decembra, a u državne institucije bi se trebali vratiti i predstavnici RS-a.

Sadržaj Várhelyijevog sporazuma sastoji se od tri tačke. Prvo, rješavanje pitanja državne imovine na temelju zajedničkih kriterija i u bliskoj saradnji sa SAD-om i Uredom visokog predstavnika (OHR). Potom bavljenje problemom izmjene i dopune Krivičnog zakona, odnosno odluke koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko. To bi se uradilo kroz zakon koji bi usvojio Parlament BiH. I treće, ustavnu i izbornu reformu.

U jednostavnom jeziku, prema diplomatama, to znači da Dodika treba umiriti činjenica da će RS dobiti državnu imovinu. Uz to, zakon protiv negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca, koji je ove godine donio bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, treba mijenjati na način da se s tim složi Dodikov SNSD, navodi se dalje u analizi.

Po pitanju izbornog zakona na prijedlog bi pristao i hrvatski “nacionalistički” HDZ, koji je u savezu s Dodikom.

“HDZ bi volio da samo jedan HDZ-ov kandidat može sjediti kao hrvatski zastupnik u državnom predsjedništvu, a ne ‘nenacionalist’ kao što je to sada slučaj”, piše Der Standard.

Prema riječima diplomata, EU želi osigurati da Republika Srpska dobije 90 posto državne imovine koja se nalazi na teritoriji RS-a. To su, između ostalog, šume, ali i vojni objekti. Ustavni sud BiH tek je ove godine utvrdio da zakon prema kojem su šume u vlasništvu RS-a “nije u skladu s ustavom”. Neriješena državna imovina vlasništvo je bivše SR BiH, koja je bila u sastavu bivše Jugoslavije.

Prema tvrdnjama diplomata, šestomjesečno odgađanje secesije, odnosno povlačenja iz državnih institucija Dodiku bi trebalo samo dati vremena da mu pomogne da dobije državnu imovinu i promijeni zakon protiv poricanja ratnih zločina.

“Naravno da niko ne misli da će RS prestati prijetiti secesijom čim dobiju državno vlasništvo”, kaže evropski diplomata koji je izvor bečkog lista te navodi dalje kako mnogi u međunarodnoj zajednici smatraju da Dodiku treba nešto dati, baš kao i šefu HDZ-a Draganu Čoviću, Izborni zakon koji on želi.

Dodiku treba novac kako bi hitno otplatio kamate na emitirane obveznice, dalje se navodi.

“RS je krajem aprila na Londonskoj berzi prodala obveznice vrijedne 300 miliona eura po kamatnoj stopi od 4,75 posto. Dodiku su stoga kao zalog za kredite potrebne šume i druge nekretnine poput aerodroma u Trebinju ili hidroelektrane na Drini”, navodi se u tekstu.