Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov dolaskom u Srbiju gura prst u oko Zapadu.

Iako svjestan da posjetom u osjetljivom trenutku Srbiju dovodi u nezavidnu poziciju, ne namjerava da je otkaže. Poznavaoci spoljnih i unutrašnjih prilika slažu se u tome da je ova posjeta svojevrsna provokacija Rusije upućena Zapadu i da je Srbija samo iskorišćena kao sredstvo.

Lavrov bi u Srbiju trebalo da dođe 7. juna, a od invazije na Ukrajinu koju je Moskva započela 24. februara, ruski šef diplomatije je do sada posjetio samo tri destinacije: Kinu (početkom marta), Indiju (početkom aprila) i Bliski Istok (posjetu započeo 30. maja).

To znači da bi Srbija mogla da bude prva zemlja Evrope na koju je kročio od kako je započeo rat. Zna se i kako bi mogao da provede vrijeme: sastaće se sa državnim vrhom, a najavljeno je i da će prisustvovati i prijemu povodom Dana Rusije, koji će 7. juna organizovati Ruska ambasada u Beogradu.

I sve bi to bilo okarakterisano kao još jedna diplomatska posjeta, samo da se ne odigrava u više nego osjetljivom momentu.

Da je osjetljivo, sugerisao je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je u Bratislavi rekao da se “komplikuje posjeta Sergeja Lavrova”.

U toku su velika geopolitička previranja, u okviru kojih Evropska Unija i Sjedinjene Američke Države svako malo otvoreno traže da Srbija, kao zemlja kandidat, uskladi svoju spoljnu politiku sa onom koju vodi Brisel i uvede sankcije Moskvi.

U svemu tome logično je zapitati se: šta donosi ova posjeta Moskvi, a šta Beogradu? Da li će Evropa sve to mirno i blagonaklono gledati?

“Obilježavanje teritorije”
Govoreći o tome, Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam kaže za Blic da je ova posjeta praktično prst u oko Zapadu.

– Sem po arapskom svijetu, Lavrov slabo da je bilo gdje drugo putovao, naročito ne po Evropi, niti je posjetio zemlju koja je pretendent na članstvo u EU. U trenutnoj situaciji, to je njegova posjeta više koristi Rusiji nego Srbiji. Pod snažnim smo pritiskom Zapada da se priključimo sankcijama, i posjeta ruskog ministra spoljnih poslova je loša poruka – smatra Popov.

Pitanje je i kao će u Evropi biti protumačena, a Popov kaže da sigurno nije sasvim slučajno uslijedila u vrijeme kada su ruski zvaničnici širom svijeta persone non grata.


– Ovo je poput teranja inata, ionako imamo probleme sa EU, a dodatna je kap koja može sve to da pogorša. Rusi ovom posjetom žele da poruče “Ovo je naše interesno područje”, i da na svoj način pokušaju da obilježe teritoriju. Vjerujem da se pritici na Srbiji održavaju iza kulisa, a ovo će ih dodatno pojačati – napominje Popov.

Sem posjete Lavrova, Rusija poziciju u odnosu na Srbiju pokušava da zadrži naoko dobronamjernim izjavama. Tako je nedavno patrijarh moskovski i cijele Rusije Kiri podsjetio na bliske odnose Beograda i Moskve, a ubrzo je ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Bocan Harčenko tobože zabrinuto konstatovao da njegova zemlja “razumije taj nevjerovatan pritisak Zapada na Beograd i težak položaj u kome se Srbija nalazi”.

Red toplih poruka prati red prijetnji, pa je tako nedavno Marija Zaharova povodom mogućih sankcija ocijenila da “ako je riječ o onima koji se proglašavaju našim prijateljima, onda je to nemoguće razumjeti”.

Svaki gest će se pratiti
Ni poruke iz EU i SAD ne izostaju, pa je prije dva dana specijalni izaslanik SAD za Balkan Gabrijel Eskobar poručio da očekuju da Srbija uvede sankcije Rusiji.

U svjetlu svega toga posjeta Lavrova je pravi izazov, ocjenjuje za Blic programski menadžer Centra za evropske politiku Strahinja Subotić.

– Ovo je način da Rusija pokaže eskterni legitimitet i to da joj nije cijela Evropa okrenula leđa. Nama ta posjeta pravi dodatne probleme, i pokazuje da nema besplatnog ručka. Vjerujem da Srbija nije oduševljena jer joj u ovom momentu dolazi persona non grata, a važno je podsjetiti i da joj je prethodio razgovor sa Putinom o cijeni gasa – ističe Subotić.

On napominje i da kako će je unutar EU protumačiti zavisi od toga kako će ova posjeta biti organizovana.
– Ako su u Briselu ikad sumnjali da smo ruski igrač, ova posjeta može da doprinese tome da se samo učvrsti taj stav. Ja ne kažem da jesmo, već na moguće posljedice. Važno je reći da će se budnim okom pratiti svaki gest i izjava naših zvaničnika. Austrijski kancelar je razgovarao sa Putinom, niko nije pravio problem jer se znalo da je cilj bio da se zaustavi rat. Ako i mi pokažemo da želimo isti cilj, onda ova posjeta može biti prihvatljiva – smatra Subotić.

Dokumenta, rezolucije…
Srbija se o krizi u Ukrajini odredila i usvojila dokument u 15 tačaka u kojem se izjasnila da poštuje teritorijalni integritet Ukrajine, ali da neće uvoditi sankcije Rusiji.

Takođe, osudila je rusku agresiju glasavši za razoluciju u UN, a u Generalnoj skupštini UN je glasala za rezoluciju kojom se od Rusije zahtjeva momentalni prekid rata u Ukrajini.

Dala je podršku u Generalnoj skupštini UN da Rusija bude isključena iz Savjeta UN za ljudska prava zbog njene invazije na Ukrajinu, piše Blic.