Upravni odbor Centralne banke BiH u saopštenju od 10. avgusta ove godine se samoimenovao i produžio sebi mandat pozivajući se na Zakon o upravi BiH, pri čemu zakonske odredbe na koje se pozvao ne važe za viceguvernerku Milicu Lakić kojoj je 10. avgusta zaključena radna knjižica u CBBiH zbog isteka mandata.
Nakon što je “Glas Srpske” polovinom protekle sedmice objavio tekst o tome, iz CBBiH su uputili saopštenje za javnost u kojem na prizeman način kvalifikuju Lakićevu zato što je našem listu otkrila da je Upravnom odboru uputila dopis u kojem je pitala zašto Zakon o upravi BiH, na osnovu kojeg su guverner i članovi UO ostali na funkcijama iako im je istekao mandat, ne važi i za nju.

– Milica Lakić je obavljala funkciju viceguvernera nadležnog za poslove Sektora za monetarne operacije, upravljanje deviznim rezervama i gotovinom u četvorogodišnjem mandatu od 11. avgusta 2017. do 10. avgusta 2021. godine, te joj je mandat istekao sa navedenim datumom. Na sjednici UO CBBiH, održanoj 10. avgusta, razmatrana je informacija o isteku mandata imenovanih lica, uključujući i viceguvernera nadležnog za Sektor za monetarne operacije, upravljanje deviznim rezervama i gotovinom, te je zaključeno da se nastave konsultacije u vezi sa imenovanjem novog viceguvernera. CBBiH će pravovremeno informisati javnost o imenovanjima viceguvernera i drugih imenovanih lica u skladu sa istekom njihovih mandata – saopšteno je iz CBBiH u reagovanju na tekst Glasa Srpske.

Politikolog iz Banjaluke Ljubinko Jović kaže da se politika uplela u sve pore, pa tako i u Centralnu banku BiH i pita da li se igdje desilo da članovi Upravnog odbora kome je istekao mandat donesu zaključak i saopštenje da sami sebi produžavaju mandat.

– Postojeći Upravni odbor CBBiH je nelegalan i nelegitiman, jer nije imenovan u skladu sa pravnim propisima. UO CBBiH imenuje Predsjedništvo BiH, a član 49. stav 1. Poslovnika o radu jasno kaže da Predsjedništvo konsenzusom imenuje članove UO CBBiH. Sjednica Predsjedništva na čijem dnevnom redu je trebalo da bude to pitanje nije ni održana zato što iz kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH nije data saglasnost za njeno održavanje. Kristalno jasno je da je u ovom slučaju potpuno zaobiđeno Predsjedništvo BiH kao jedini organ koji može da izvrši imenovanje i produženje mandata članovima UO CBBiH – kategoričan je Jović, navodi Glas Srpske.

Prema njegovim riječima, nepoznato je zašto se svi “prave Toše” i zatvaraju oči pred golom činjenicom da UO CBBiH nema legitimitet.

– Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH jasno kažu da se UO CBBiH sastoji od pet lica koja imenuje Predsjedništvo na period od šest godina, te da UO među svojim članovima imenuje guvernera na period od šest godina, a Zakon o CBBiH u dijelu koji govori o konstituisanju Upravnog odbora takođe precizno kaže da se sastoji od pet članova imenovanih od Predsjedništva BiH. Međutim, UO je sve to zanemario i pozvao se na član Zakona o CBBiH koji se odnosi na zasjedanje, rad sjednica, dnevni red, kvorum itd – precizira Jović.

Milica Lakić je samo kratko rekla za naš list da je sve navela u dopisu upućenom UO, dodajući da ona po zakonu ne može šest mjeseci poslije isteka mandata da govori o radu CBBiH, ni da radi u finansijskim institucijama.

Ona nije željela da otkrije da li će na sudu tražiti svoja prava nakon što iz banke dobije odgovor na dopis koji je uputila 13. avgusta.

Budžet
Prema pojedinim tumačenjima, veliko je pitanje da li se član 55a. Zakona o upravi BiH može primjenjivati na UO CBBiH. Taj član zakona odnosi se na mandate rukovodilaca institucije i njegovih zamjenika, ali je pitanje da li su organi rukovođenja CBBiH organi uprave, zato što CBBiH nije budžetska institucija.