Među hiljadama carinskih brojeva, koje prate uvoz robe u Srbiji, jesu i oni iza kojih se kriju – insekti, morski puževi, ljudska kosa, dlake domaće i divlje svinje.
I oni koje prate tovare u inostranstvo nisu manje egzotični. Srbija je tako, za prvih šest mjeseci ove godine, u Veliku Britaniju izvezla žive reptile, a među njima i zmije i kornjače, vrijedne 308.000 evra.
U istom ovom periodu, Srbija je uvezla oko 19 tona insekata, vrijednih oko 34.000 evra. Većina njih stigla je kako bi voće i povrće bilo zdravije i plodnije. Ozbiljni proizvođači paradajza, borovnica i jagoda ne mogu se pouzdati da će čista sreća natjerati bumbare na njihove sadnice.
Srđan Dragojević, inženjer poljoprivrede i vlasnik firme koja uvozi ove insekte, objašnjava da su bumbari važni za oprašivanje, poput pčela.
“Za razliku od pčela, oni idu i na paradajz. Oplodnja utiče na kvalitet i količinu proizvoda. Primena bumbara garantuje da nema opasnih pesticida, jer su osetljivi na njih. U prirodi nema dovoljno bumbara, a i brojnost pčela je sve manja, pa će oplodnja postati ozbiljan problem u budućnosti. U zaštiti bilja se upotrebljavaju i korisni predatori, insekti koji uništavaju štetočine. Oni se upotrebljavaju i u Srbiji. Trips se, na primer, zbog stvaranja rezistencije u mnogim regionima sa intenzivnom proizvodnjom, često ne može kontrolisati primenom insekticida, pa je upotreba predatora jedino dobro rešenje”, kaže Dragojević.
Srbija u prvoj polovini ove godine uvezla i žive i rashlađene morske puževe, vrijedne skoro dva miliona evra. Stigli su iz Indonezije, Malezije, Singapura i Sri Lanke. Mahom iz susjednih zemalja nam je stiglo i 249 tona njihovih kopnenih i znatno jeftinijih imenjaka. Koštali su 313.000 evra. Srbija je, međutim, nešto veći izvoznik puževa. Prodali su strancima čak 574 tone.
“Godina je bila sušna, pa smo morali i da uvozimo puževe”, kažu u fabrici koja je jedan od najvećih prerađivača puževa.
“Mi smo klanica puževa i imamo klanični broj i u Briselu, kako bismo mogli da izvozimo. Uglavnom sve količine ovog mesa idu u inostranstvo. Svega nekoliko restorana u Beogradu i Novom Sadu naručuju i to po nekoliko kilograma. Ne postoji kultura jela puževa u Srbiji. Mi smatramo da je najbolje da novac ostane kod kuće, odnosno da otkupimo na domaćem tržištu puževe. Kada su sušne godine, da bismo ispoštovali dogovorene količine, moramo da uvozimo. Takva je ova, a takva je bila i prošla godina”, navode u ovoj fabrici.
Prodali pčele
Od početka ove godine Srbija je strancima prodala i žive pčele. U Jordan ih je odletjelo u vrijednosti od 45.000 evra. Izvezli su i 491 tonu crijeva, bešika i želudaca od životinja. Istovremeno su ove iznutrice i uvezli i to – 207 tona. Stižu iz Austrije, Italije, Kine, Libana, Njemačke, Rumunije, Slovačke…
Srbija ih prodaje Albaniji, Bosni i Hercegovini, Gani, Grčkoj, Mađarskoj, Obali Slonovače.
