Sudije, tužioci i stručni saradnici i lani su dolazili na disciplinske klupe zbog nedoličnog ponašanja i kršenja pravila struke, a nadležne komisije su, prema tvrdnjama, prihvatile sugestije sa strane i počele da izriču strože mjere.
Kancelarija disciplinskog tužioca, pri Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) BiH, odgovorna je za procjenu pravne valjanosti pritužbi, istraživanje navoda o povredi dužnosti, te za pokretanje disciplinskih postupaka i zastupanje predmeta pred disciplinskim komisijama Savjeta. Istrage pokreće na vlastitu inicijativu ili po pritužbi, koju može podnijeti svaka osoba ili institucija ili organizacija u pismenoj formi uz dokaze koji potkrepljuju pritužbu.
Godišnje zaprimaju po nekoliko stotina pritužbi, a posljednji presjek je pokazao da je pandemija virusa korona umiješala prste i u tom sektoru, te su na adresu Kancelarije stigle 722 žalbe, odnosno 121 manje nego godinu ranije. Na zaposlene u sudovima odlazi više od dvije trećine pritužbi, a ostatak na tužioce i glavne tužioce. Stranke u postupku su podnijele 660 pritužbi, a 62 Kancelarija po službenoj dužnosti.
- Najčešći podnosioci pritužbi su stranke u postupku (284), advokati (120) i učesnici u postupku (108). Pritužbe su se najviše odnosile na neopravdano kašnjenje ili odugovlačenje, nezadovoljstvo sudskim ili tužilačkim odlukama, te na nemar i nepažnju u vršenju dužnosti – rekli su za “Glas Srpske” u nadležnoj kancelariji.
Nakon analize pritužbi, utvrđeno je da je 49 osnovanih, odnosno 5,5 odsto, te je pokrenut 31 disciplinski postupak, odnosno 15 manje nego u 2019, i to protiv po jednog predsjednika sudija i glavnog tužioca, 22 sudija, šest tužilaca i jednog stručnog saradnika u opštinskom sudu.
U toku prošle godine okončana su ukupno 33 postupka, na osnovu tužbi iz 2018, 2019. i 2020. godine, te je pravosnažno izrečeno 27 disciplinskih mjera. To je deset manje nego godinu ranije. To su pismena opomena koja se ne objavljuje (4), javna opomena (10), smanjenje plate (10), premještaj sa mjesta predsjednika suda na mjesto sudije (1) i dva razrješenja.
- Zaprimljeno je manje pritužbi nego ranije godine, na šta je vjerovatno, u određenoj mjeri, uticala pandemija. Preduzimanje određenih radnji, kao što je saslušanje svjedoka u istragama, bilo je otežano, ali ne u mjeri u kojoj bi značajno uticalo na rad Kancelarije. Epidemiološki razlozi su uticali i na održavanje pojedinih ročišta – kazali su u Kancelariji.
Na pitanje da li su zadovoljni trenutnim kaznama koje se mogu izreći zbog lakše ili teže povrede službene dužnosti, odnosno da li se može, u najavljivanoj reformi pravosuđa, očekivati da one budu ojačane, naveli su da ima svojevrsnih kritika.
- U izvještajima brojnih međunarodnih tijela zaključeno je da izrečene disciplinske mjere proteklih godina nisu bile “dovoljno odvraćajućeg karaktera”, odnosno da bi trebale biti strože. Ipak, u posljednje vrijeme je primijećen trend da disciplinske komisije preispituju dosadašnje standarde i izriču strože kazne – zaključili su u Kancelariji.
Član Ustavno-pravne komisije Doma naroda Parlamenta BiH Lazar Prodanović kaže da treba vidjeti kakve su prakse u drugim demokratskim zemljama, ali i imati na umu da sudije i tužioci, svojim djelovanjem, treba da budu uzor svima.
- Niko ne treba da bude izuzet i svako treba da snosi posljedice za kršenje zakona. Treba uvesti dodatni red i niko ne smije biti nedodirljiv – rekao je Prodanović za “Glas Srpske”.