Novi visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, koji je njemački političar, donosi i nadu sa sobom da će imati snažniju ruku od prethodnog, no analitičar iz Brisela Toby Vogel cijeni da se ništa neće značajno promijeniti, osim možda u pogledu Izbornog zakona.

Dosadašnji visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko je uglavnom bio pretjerano blag prema političkim ispadima i krizama do kojih je dolazilo usljed nemogućnosti usaglašavanja političkih lidera. Stanje zabrinutosti, izostanak sankcija zbog najava referenduma za nezavisnost RS-a i huškačkog nacionalizma te činjenica da i dalje nije uspio nametni zakon o negiranju genocida, u javnosti stvara lošu sliku o njemu. Međutim pitanje je koliko su mu uopšte ruke bile odriješene s obzirom na davni dogovor članica Vijeća za implementaciju mira da Bosni i Hercegovini prepuste da se sama izbori sa problemima.

Već neko vrijeme je jasno da to možda i nije bila dobra ideja s obzirom na to da nakon 30 godina od rata, BiH i dalje nije značajno napredovala, međutim međunarodna zajednica još uvijek ima veće prioritete na Zapadnom Balkanu od rješavanja problema u Bosni i Hercegovini.

Imenovanje Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika čini se kao prvi korak međunarodne zajednice da napravi neku promjenu u BiH, a domaći političari se nadaju da će on imati veću podršku nego što je imao Inzko s obzirom na to da dolazi iz Njemačke.

Ko je Schmidt i kakav bi mogao imati odnos prema BiH?
On je demohrišćanski političar, no jedan je od rijetkih bavarskih protestanata u stranci. Primjer je uspješnog profesionalnog političara koji probleme rješava na diplomatski način.

Upoznat je i sa situacijom na Zapadnom Balkanu sa kojom se upoznao tokom mandata u vanjskopolitičkom odboru Bundestaga.

Ocjenjuju ga kao principijelnu i preciznu osobu koja se pridržava činjenica i datih obećanja zbog čega i građani, ali i političari u BiH imaju razloga za nadu da će se situacija bar malo popraviti, no da lični stavovi i karakter Schmidta nisu toliko značajni za BiH smatra analitičar iz Brisela Toby Vogel.

“U nedostatku njemačke i evropske strategije prema BiH, ostane nam samo da nagađamo o tome kakav će biti novi visoki predstavnik, ali mislim da nam to nije od velike koristi. Mnogo gore od Schmidtovih ličnih ili političkih sposobnosti, o kojima ne mogu suditi, je činjenica da Njemačka ne zna šta da radi s OHR-om. Instiktivno ga žele zatvoriti, ali čak ni za to nemaju strategiju i plan”, rekao je Vogel.

Ističe da je mnogo važnije iskreno razgovarati o tome šta je pošlo po zlu nakon imenovanja posljednjeg njemačkog visokog predstavnika i “zbog čega je ideologija ‘lokalnih moćnika’ ojačala oligarhe i njihove saveznike tako da su građani ostali bez adekvatnih predstavnika.

“Ne vidim spremnost njemačke vlade ili Evropske unije da uopšte razmišlja o tim problemima”, kazao je on.

Snaga Christiana Schmidta i podrška Njemačke
U prvoj reakciji na izbor Schmidta, vanjskopolitički glasnogovornik Zastupničkog kluba Unije CDU/CSU u Bundestagu Jürgen Hardt je rekao “Svim snagama ćemo podupirati Christiana Schmidta u obavljanju teške zadaće. Cilj ostaje približavanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji i otvaranje pristupnih pregovora. Ovaj impuls nove funkcije mora biti iskorišten kako bi se kombinacijom međunarodnog angažmana i lokalne odgovornosti postavile smjernice za evropsku budućnost Bosne i Hercegovine”,

Upravo ovakvoj podršci CDU i Njemačke se u velikoj mjeri nadaju bh. političari. Bakir Izetbegović je danas rekao kako je Inzko bio prijatelj BiH, ali nije imao potporu da reaguje te da se nada kako će novi visoki predstavnik imati više potpore. HNS se nada da će Schmidt dati dobrinos u “neizbornoj godini” kako bi se provele potrebne reforme za približavanje BiH Evropskoj uniji i NATO-u, međutim Vogel cijeni da se ništa posebno neće promijeniti s dolaskom novog visokog predstavnika jer političari u BiH nisu zainteresovani za napredak, te zbog toga što Njemačka ima većih prioriteta na Balkanu.

“Već dugi niz godina među njemačkim i evropskim kreatorima politike vlada dominantni narativ da će prisutnost međunarodne zajednice sve manje biti potrebna kako se bude BiH približavala EU, ali u protekloj deceniji smo vidjeli da je to sve bila iluzija. Etnički kartel SDA, SNSD-a i HDZ-a koji u velikoj mjeri kontrolišu politiku Bosne i Hercegovine nije zainteresiran ni za reformu, ni za pridruživanje EU”, rekao je Vogel.

Objašnjava da bi ukidanje OHR-a bilo loše po BiH jer visoki predstavnik bar formalno i dalje ima mehanizme kontrole situacije, ali ističe da postojanje OHR-a ne može utjecati na svakodnevnu politiku, odnosno da je tu moć visokog predstavnika ravna nuli.

Podrška izmjenama Izbornog zakona BiH

“Najbolje čemu se može nadati BiH je da Nijemci kroz novog visokog predstavnika daju svoj doprinos u pogledu izmjena Izbornog zakona. U tom pogledu smo vidjeli nekoliko vrlo ohrabrujućih znakova, a to je da Njemačka razumije da pregovori o izmjenama zakona ne smiju dovesti do produbljavanja etničkih podjela. Nadati se da će njemački visoki predstavnik upotrijebiti svoj autoritet, umjesto formalnih ovlasti, kako bi spriječio loše dogovore”, govori Vogel.

Dodatni problem je to što se cijela situacija odvija u vrijeme velike nervoze u Njemačkoj u vezi sa tim kako će vanjska politika izgledati u post-Merkelovoj eri, odnosno nakon odlaska njemačke kancelarke.

“Generalno gledano, BiH je sporedna stvar za njemačku diplomatiju i kancelarku. Kada je riječ o Balkanu, Merkel je bila usresređena samo na migracije i relaciju Beograd-Priština. Bila je spreman podići slušalicu i lično intervenisati u Srbiji u slučaju da stvari pođu po zlu, ali teško mi je vidjeti da je spremna koristiti taj autoritet za neka relativno mala pitanja kao što je Izborni zakon BiH. Mislim da se to neće promijeniti ni sa dolaskom novog kancelara Njemačke”, zaključio je analitičar Vogel iz Brisela.

S obzirom na to da je Rusiji smetalo imenovanje Christiana Schmidta za visokog predstavnika u BiH postavilo se pitanje u javnosti da li bi na neki način mogao biti opstruiran njegov dolazak. Vogel kaže da je ova odluka konačna i ne može biti poništena, ali da je loš znak to što je Njemačka kandidovala Schmidta prije nego što je konsultovala saveznike.