Centralno spomen-obilježje poginulim borcima Vojske Republike Srpske u Banjaluci, na koje se čeka 30 godina, ne smije biti politizovano, rečeno je na javnoj raspravi. Stručnjaci su ukazali na brojne nepravilnosti, kada je riječ o idejnom rješenju spomenika.

Ono na šta su posebno ukazali učesnici javne rasprave jeste da se o nacionalnom pitanju ne može odlučivati na lokalnom nivou već u institucijama Srpske.

Učesnici javne rasprave saglasni-pitanje izgradnja Centralnog spomen – obilježja mora se riješiti, a u to se trebaju uključiti sve nadležne institucije. Borci koji su stvarali Srpsku kažu da je ovo nacionalno pitanje sa kojim se ne može baviti lokalni već republički nivo.

  • Predsjednik Republike Srpske mora i u miru biti ono što je u ratu – vrhovni komadant, a sada čovjek koji je po ustavu dužan da obezbjeđuje narodno jedinstvo: Narodna skupština je jedina ta koja može o ovom nacionalnom pitanju, i o ovome se mora razmatrati kao posebno pitanje ne u okviru regulacionog plana grada Banjaluke – rekao je Darko Matijašević, bivši oficir VRS.

I ispisivanje imena stradalih na spomenik mora se jasno definisati jer stručnjaci kažu da i tu postoje nejasnoće.

  • Bio je borac VRS, dao svoj život pa bio tri dana, bio tri godine, dao je život za Republike Srpske i ima da mu piše tamo ime – smatra Milan Đukić borac Vojske Republike Srpske.

Predrag Lozo Republički centar za istraživanje rata i ratnih zločina i traženje nestalih lica naglasio je da je u Odbrambeno-otadžbinskom ratu bilo je 35.042 žrtve.

  • Od toga je u vojnim formacijama poginulo oko 26.000a ljudi, kažem oko jer postoje određene nejasnoće i neslaganja oko pojedinih lica – dodao je Lozo.

Struka se oglasila i o idejnom rješenju spomenika, konkretno 62 stuba koja simbolizuju brigade. Kažu, to je samo 30 odsto svih ratnih jedinica – Vojska Republike Srpske imala je 210 ratnih jedinica i oko 100 brigada.

  • Govorim isključivo kao istoričar – u pitanju je gruba činjenična greška i ovo spomen obilježje ovako zamišljeno ne odražava ono što je bila Vojska Republike Srpske, niti svi ostali odredi koji su se borili za Republiku Srpsku – rekao je Goran Latinović, istoričar.

Za predsjednika Gradskog odbora SNSD-a sporna je i lokacija jer kaže da spomenik treba da se nalazi u neposrednoj blizini Palate Republike jer je to jedino mjesto koje borci zaslužuju. Za gradonačelnika Banjaluke imovinsko pravni odnosi na toj lokaciji ne mogu se riješiti.

  • Da nemamo rješenje ne bi ovo radili. Draško Stanivuković laže da se ne mogu rješiti imovinski odnosi. Vlasnik pomenute zemlje 1/1 je zainteresovan i hoće da proda sutra zemlju – kaže Vlado Đajić predsjednik Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka.

Draško Stanivuković gradonačelnik Banjaluke smatra da je svaka druga lokacija prolongiranje u nedogled, narednih nekoliko godina.

  • Potencijalna lokacija koju neko spominje govori iz neznanja. Radi se o lokaciji kod spomenika Banu Milosavljeviću gdje je samo jedna četvrtina zemljišta grada a tri četvrtine nije – istakao je Stanivuković.

Pravnici pojašnjavaju da proces rješavanja imovinskog pitanja tj. kupovine zemljišta ne može trajati dugo kao što to tvrdi Stanivuković.

  • Ukoliko dakle postoji i spremnost grada i sama saglasnost vlasnika zemljišta. Taj postupak ne može trajati dugo. Postupak se može završiti mjesec do dva dana – kaže Ostoja Perišić, pravnik.

Spomen obilježje mora i biće izgrađeno,zaključak je javne rasprave. Ostaje ipak pitanje, da li će se graditi prema postojećem planu ili će presuditi struka i institucije Srpske.