Međunarodne organizacije koje se bave izbornim pitanjima su predložile da članovi CIK-a budu sastavni dio Interesorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona BiH. Kadrovi HDZ-a i SNSD-a usprotivili su se tom stavu, a šef Delegacije EU Johan Satler nema ništa protiv stavova Dodika i Čovića
Članovi Centralne izborne komisije BiH, navjerovatnije, neće biti dio interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona BiH, saznaje Istraga.ba.
Ovo je stav lidera SNSD-a i HDZ-a BiH, Milorada Dodika i Dragana Čovića, kojem se ne protivi šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler
“Predstavnici Delegacije EU ne insistiraju na tome da Dodik i Čović promijene svoj stav”, kazao nam je izvor iz diplomatskih krugova.
Podsjećamo, međunarodna zajednica predvođena OEBS-om zatražila je od Parlamentarne skupštine BiH formiranje Interresorne radne grupe koja bi se bavila izmjenama Izbornog zakona, vodeći računa, prevashodno, o presudama Međunarodnog suda za ljudska prava iz Strazbura i Ustavnog suda BiH.
Predloženo je da u tu radnu grupu budu imenovani predstavnici Savjeta ministara BiH, Doma naroda BiH, Predstavničkog doma PS BiH i Centralne izborne komisije.
Dom naroda BiH za sada je kandidirao Sredoja Novića, Barišu Čolaka, i Muniba Jusufovića. Mada prijedlog još nije formalizovan, u ime Predstavničkog doma u radnoj grupi bi trebali biti Alma Čolo, Snježana Novaković-Bursać i Borjana Krišto.
Savjet ministara BiH nije predložilo svoje članove. No, članovima CIK-a kadrovi SNSD-a i HDZ-a ne dopuštaju da budu dio Interresorne grupe.
“Ambasador Sattler u tome ne vidi problem, jer je njegov prioritet da se postigne bilo kakav napredak”, tvrdi sagovornik portala “Istraga” iz međunarodne zajednice.
Slična radna grupa postojala je i prije nekoliko godina i tada nije bilo prepreka da Centralna izborna komisija ima svoje predstavnike. No, tada je CIK bio pod kontrolom HDZ-a i SNSD-a, odnosno političkih partija koje čine parlamentarnu većinu.
Novi saziv CIK-a, međutim, ne kontrolišu HDZ i SNSD, a Borjana Krišto nastoji, preko Suda BiH, osporiti izbor aktuelnih članova Centralne izborne komisije.
Prema poslovniku ranijeg saziva Interresorne radne grupe, sve odluke bi se morale donositi tako što bi najmanje dva člana iz reda svih konstitutivnih naroda glasali za odluku. To znači da bi postojao mehanizam etničke blokade donošenja bilo kakve odluke.