Profesor Ustavnog prava Siniša Karan ocijenio je da izjava člana Predsjedništva BiH Željka Komšića da BiH može biti multikulturalna i bez kontitutivnosti predstavlja do sada najveći i direktan udar na Ustav BiH i sam Dejtonski sporazum, kao i pokušaj dominacije kroz majorizaciju što vodi BiH u neizvjesnu budućnost.
Karan je rekao za RTRS da bi Komšić trebao da bude upoznat da je preambulom Ustava BiH propisano da su konstitutivni narodi u BiH Bošnjaci, Srbi i Hrvati, te da se u istom pravnom aktu navodi da se BiH sastoji od dva entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH.
On upozorava Komšića da je u ustavima velikog broja zemalja predviđena krivična i politička odgovornost zbog kršenja Ustava i ustavnog poretka, pogotovo kada to čini neko ko je trenutno predsjedavajući Predsjedništva BiH.
“Godina je 26 od nastanka Dejtonskog mirovnog sporazuma, a imamo na sceni izjave člana Predsjedništva BiH, kojima, svjesno ili nesvjesno, ruši upravo Dejtonski sporazum, kao i Ustav državne zajednice čiji je član Predsjedništva, i na kraju, takve izjave dovode do rušenja BiH”, ističe Karan.
Upozorava da Komšićeva izjava o multikulturalnoj BiH ima prikrivene namjere, a to su stvaranje centralističke i unitarističke BiH, te oduzimanje prava srpskom i hrvatskom narodu, kao konsitutitivnim i državotvornim narodima da učestvuju u stvaranju institucija po pricipu pariteta i donošenju odluka po principu konsenzusa.
On je naveo da je da je Komšić takozvani hrvatski član Predsjedništva jer je izabran glasovima bošnjačkog naroda. On, kaže Karan, upravo hrvatski narod, čijim se predstavnikom predstavlja, vodi u nacionalnu manjinu i oduzima mu brojna prava.
“Izbor Komšića za takozvanog hrvatskog člana Predsjedništva je primjer multikulturalnosti, odnosno ukidanja konstitutivnosti jednog naroda i stvaranja nacionalne manjine, budući da je jednom narodu oduzeto osnovno pravo da bira svog predstavnika”, ocijenio je Karan.
On je istakao da je Komšićeva izjava da BiH treba da bude multikulturalna država dio kontinuirane politike napada na Srpsku i težnje ka stvaranju unitarne BiH, kroz proces unitarizacije i majorizacije, koju sprovodi politika okupljena oko bošnjačke strukture, Ustavnog suda BiH i dijela međunarodne zajednice.
Karan ističe da je formiranje sadašnje BiH federacije nastalo kao proizvod konkretnih društvenih okolnosti primjerenih uslovima koji su zahtijevali federalizam kao jedinu opciju mogućeg oblika državnog uređenja.
“Komšićev stav o multikulturalnoj BiH i bez konstitutivnosti samo je opasna tendencija narušavanja dostignutog balansa, pokušaj dominacije kroz majorizaciju kao proces i vrstu odnosa koja BiH vodi u neizvjesnu budućnost. Budući da je Komšić svoju izjavu, kojom narušava Ustav BiH i koja dovodi do nestabilnosti BiH, dao pred takozvanim visokim predstavnikom Kristijanom Šmitom, kojeg Komšić priznaje, pozivamo Šmita da ga smijeni i da se on iz Slovenije vrati kao građanin BiH, a ne kao član Predsjedništva”, naglasio je Karan.
