Da li međunarodna zajednica kroz svoje finansijske institucije pokušava da “slomi” lidera SNSD Milorada Dodika da odustane od vraćanja nadležnosti koje su ranije oduzete Srpskoj i prebačene na BiH, tema je koju je ovih dana otvorio visoki predstavnik međunarodne zajednice Kristijan Šmit.

Šmit je, naime, u intervjuu za jedan njemački medij rekao da je Dodik “prekoračio liniju retoričkog potpirivanja vatre”, poništavajući odluke visokog predstavnika i ne priznajući Ustavni sud BiH, te da je njegov zadatak da to zaustavi.

– Moj zadatak je da pritiskom i ukazivanjem to promijenim. Svako kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma imaće posljedice, ali se trenutno još vode razgovori sa Dodikom. Znam da Dodiku hitno treba novac. S MMF, Svjetskom bankom i EBRD, uspješno radim na tome da Dodik novac dobije samo pod strogim uslovima – poručio je Šmit, ali nije želio da iznosi nikakve druge detalje.

O kakvim ucjenama je riječ?

Doktor ekonomskih nauka, Mladen Ivanić ističe da međunarodne finansijske institucije jedino što mogu da urade jeste da pokušaju da novčanu podršku uslove nekim političkim dogovorima.– Šta je sadržaj tih dogovora međunarodnih finansijskih institucija sa Dodikom i njegovim saradnicima ne znam jer ne učestvujem u tim razgovorima. Ono što znam jeste da MMF nikada nije davao novac bez nekog uslovljavanja, ali se to promijenilo u prethodnih par godina i to samo kada su u pitanju vlasti u BiH – ističe Ivanić.

On pojašnjava da je MMF u suštini uvijek zauzvrat tražio neke ekonomske reforme. U zadnjih nekoliko godina, kako kaže Ivanić, ozbiljnijih uslova nije bilo.

– I kada su manje ozbiljni uslovi bili postavljani od strane MMF, vlasti u BiH to nisu ispunjavale, pa vrlo često nakon prve tranše, nije dolazila druga – ističe Ivanić.

On dodaje da ne treba biti naivan i očekivati da će MMF dati nekome novac bez neke vrste zahtjeva.

MMF, kako ističe Ivanić, u krajnoj liniji zbog toga i postoji.

– Nije to klasična banka koja daje kredite uz kamatu i ne interesuje je ostalo. To je, ipak, međunarodna finansijska institucija koja ima i svoje ideološke ciljeve, a to je afirmacija slobodnog tržišta i privatne svojine – navodi Ivanić.

S druge strane bivši ambasador i ekonomista, Draško Aćimović ističe da ne vidi na koji način međunarodne finansijske institucije uslovljavaju Dodika.


– Vidjeli smo da je nakon što je Šmit to izjavio, Savjet ministara BiH prošle sedmice jednoglasno usvojio odluku o zaduženju od preko 100 miliona evra. Iskreno govoreći, ne vidim da su SNSD, SDA i HDZ, imali nekih problema da se dogovore oko novog zaduženja, niti da su nešto uslovljeni od strane bilo koga – ističe Aćimović.

On dodaje da bi bilo dobro kada bi međunarodni kreditori napravili jedan kontrolni organ za upotrebu kreditnih sredstava.

– I to je najbolji sistem za jedno normalno funkcionisanje. U suštini trenutno ne vidim da ima ikakvih problema za nova zaduženja kod međunarodnih kreditora, tako da ne znam šta bih rekao za tu Šmitovu izjavu – zaključuje Aćimović.