Višegodišnja nastojanja Islamske zajednice (IZ) u BiH da takozvane paradžemate integriše u svoj sistem, djelomično su urodila plodom, ali i dalje postoje pojedinci i grupe koji na to nisu pristali.

U pitanju su neformalne grupe koje pokušavaju islam tumačiti na sebi svojstven način, mimo struktura zvanične Islamske zajednice.

“Obračun” s onima koji organizuju vjerski život izvan okvira IZ u BiH počeo je prije više od pet godina, kada su, podsjetimo, udruženim snagama djelovale i policija i inspekcija.

Kako su istakli iz Kancelarije za odnose s javnošću Rijaseta IZ u BiH, IZ je 2015, odnosno 2016. godine uložila napor da se sve te grupe integrišu u sistem IZ i ogromna većina njih je to i učinila.

Dodaju da su ostali neki pojedinci i manje grupe, a između Islamske zajednice i njih ne postoji službena komunikacija.

“Islamska zajednica ne snosi nikakvu odgovornost za njihovo djelovanje, budući da nisu dio njene organizacione sheme. Njihovi stavovi i uvjerenja su rezultat njihovog razumijevanja vjere i života, to su, dakle, njihovi stavovi i nisu nužno podudarni sa našim. Za svoje pak postupke odgovorni su pred nadležnim državnim institucijama, kao i svako drugi”, poručuju iz Rijaseta IZ u BiH.

Podsjetimo, procjenjivalo se da je 2015. godine u BiH bilo 67 paradžemata, 2019. godine je bio aktivan 21, a u avgustu prošle godine 11.

Koliko paradžemata je trenutno aktivno u BiH i na području kojih lokalnih zajednica se oni nalaze, pitanje je na koje nam iz Rijaseta IZ u BiH nije odgovoreno.

“U Islamskoj zajednici u BiH postoje samo džemati. Za njihovo osnivanje treba ispuniti određene uslove u pogledu brojnosti i nekih tehničkih mogućnosti, što je jasno precizirano u Ustavu Islamske zajednice. Unutar strukture Islamske zajednice u BiH ne postoji nijedan paradžemat”, poručuju iz IZ u BiH.

Podsjetimo, prije nekoliko dana predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da niko ne može tačno reći koliko je u BiH paradžemata i ukazala na to da, čim taj problem privuče pažnju javnosti, svi pokušavaju “da se udalje”, a potom da ga “zamažu”.

“Zato, kada mi pokrenemo tu temu, niko ni u ovoj zemlji, ni predstavnici zemalja Zapada, ni članice EU ne žele o tome da govore. A ja zaista vidim određene rizike kojima treba na adekvatan način prilaziti”, rekla je predsjednica Srpske.

I Radislav Jovičić, stručnjak za bezbjednost, ocjenjuje da paradžemati predstavljaju potencijalnu opasnost za građane BiH, a prije svega za građane bošnjačke nacionalnosti.

“Nećemo sigurno pogriješiti ako kažemo da su to grupe o čijim namjerama se malo šta zna. Vrlo malo naših ljudi je edukovano da se uspješno mogu nositi s tom problematikom. Mislim da i pripadnici Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA) nemaju dovoljno podataka i da se u ovom slučaju moramo oslanjati na regionalnu, evropsku i svjetsku saradnju kada je u pitanju suzbijanje ovog problema”, rekao je Jovičić za “Nezavisne novine”.

Podsjećanja radi, prošle godine su iz IZ u BiH kazali da i dalje vode proces integracije i monitoringa grupa i pojedinaca koji organizuju vjerski život muslimana izvan okvira IZ u BiH.

Kako nam je tada rečeno, u prethodnom periodu evidentirano je 11 takvih lokacija ili grupa širom Bosne i Hercegovine. Dodali su da se u nekim od tih objekata okupljalo do 10 ljudi, a ni u jednom više od 30, osim kada organizuju posebne tribine ili predavanja na kojima se okupi veći broj ljudi iz BiH i dijaspore.