Ruskom državnom naftnom koncernu Rosnjeft je, tri dana pre napada na Ukrajinu, dopušteno preuzimanje velikog paketa akcija nemačke rafinerije PCK.

Kako piše DW na hrvatskom, to je dopustio nemački Kabinet za kartele.

Rafinerija PCK (Petrohemijski kombinat), koja se nalazi u Švetu u Brandenburgu, je među najvećim u Nemačkoj. Ona snabdeva benzinom, dizelom i lož-uljem gotovo čitav Berlin i Brandenburg i pokriva ukupno oko 10 odsto nemačkog tržišta. U njoj se uglavnom prerađuje ruska nafta. Do kraja prošle godine su najveći vlasnici rafinerije sa po 37,5 odsto udela bili britansko-holandski koncern Šel i ruski Rosnjeft. Ostatak je bio podeljen na manje akcionare.

Kada je Šel početkom ove godine ponudio deonice na prodaju Rosnjeft, gde je bivši kancelar Gerhard Šreder predsednik nadzornog odbora, je iskoristio pravo prvootkupa. Budući da je ruski koncern već ranije otkupio veći deo deonica manjih deoničara, time bi on postao gotovo isključivi vlasnik rafinerije sa 91,67 odsto udela. Zbog obima posla je, međutim, pre toga bilo potrebno odobrenje Kabineta za kartele.

Državna služba nezavisna od politike

Dozvola je izdata 21. februara. Prema rečima portparola Kabineta, odobrenje dato samo tri dana pre nego što su ruske trupe napale Ukrajinu jer nije bilo prigovora u vezi sa kupovinom dionica, a Kabinet za kartele radi nezavisno od politike, pa onda i nezavisno od geopolitike.

Ovaj Kabinet, čije je sedište u Bonu, ima status Savezne službe, ali je, faktički jedan od kontrolnih organa vlasti, pa jako pazi na svoju samostalnost u odlučivanju.

Odluka na proveri

Međutim za vladu ta dozvola nije mogla doći u nezgodnije vreme: već u tom trenutku su bile pripremane i diskutovane sankcije protiv Rusije, a sada, otkako je Rusija napala Ukrajinu, ta je odluka više nego apsurdna, prenosi DW na hrvatskom.

Toga je naravno bio svestan i nemački ministar ekonomije Robert Habek iz stranke Zelenih, pa je objavio da će Ministarstvo pokrenuti tzv. postupak provere ulaganja. Tu se radi o zakonski dozvoljenom procenjivanju od strane Ministarstva ekonomije o tome da li je verovatno da bi strano ulaganje moglo imati negativan učinak na javni red ili bezbednost u Nemačkoj.

Takve provere nisu česte, ali ih ima. Po pravilu se one odnose na pokušaje stranih firmi da preuzmu vlasništvo nad nemačkim kompanijama koje se iz bilo kog razloga smatraju strateški važnim. Poslednji takav slučaj je bio nedavni pokušaj preuzimanje Siltronika od strane tajvanskih investitora. Siltronik je tehnološka firma koja proizvodi silicijumske pločice koje su osnova za dalju proizvodnju mikročipova. Taj je posao propao jer je Ministarstvo ekonomije tako dugo držalo predmet kod sebe na stolu, sve dok nije prošao rok za izdavanje potvrde kako nema primedbi.

Rosnjeft na udaru

Inače se Rosnjeft i u drugim zemljama nalazi pod pritiskom. Tako je, na primer britanska naftna kompanija BP, koja je do sada imala u vlasništvu 20 odsto deonica Rosnjefta, izjavila da će ih prodati. Obrazloženje: ruska invazija u Ukrajini i patnja ukrajinskog stanovništva. Koncern računa da će zbog tog poteza morati na kraju prvog kvartala da otpisaše oko 25 milijardi dolara. Rosnjeft je ovu odluku žestoko kritikovao tvrdeći da je ona rezultat “neverovatnog političkog pritiska” kojem je BP bio izložen. I britanski mediji su izvijestili da je potez BP-a usledio nakon pritiska vlade.

A i Norveška energetska tvrtka Ekvinor je odlučila da će prodati svoja zajednička ulaganja (Joint Ventures) koja je s ruskim partnerima imala u Rusiji. I kod njih je obrazloženje jednoznačno: ruska invazija u Ukrajini. Ekvinor je u većinskom vlasništvu norveške države i već je više od 30 godina prisutan u Rusiji, a 2012. je dogovorena i strateška saradnja s Rosnjeftom. Vrednost imovine ove norveške firme u Rusiji se procenjuje na 1,2 milijarde dolara.