Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit se sastao danas sa predsjednikom Vlade Hrvatske Andrejem Plenkovićem, a nakon čega je o Izbornom zakonu te položaju Hrvata u BiH govorio za Dnevnik Hrvatske radiotelevizije.
Oizbornim reformama Šmit je razgovarao i sa Plenkovićem na sastanku, a za HRT je rekao da je osiguranje legitimne političke zastupljenosti u izbornom procesu zadatak koji moraju raditi domaći predstavnici vlasti na ustavnom i zakonskom nivou.
– Mislim da je to zadatak za odgovorne u Bosni i Hercegovini. Mi s međunarodne strane samo ćemo pomoći, ali oni trebaju odlučiti. Ja bih bio zadovoljan kad bi postigli dogovor – rekao je Šmit.
– Ja sam u službi, ovdje sam, živim. Sve pozivam da barataju činjenicama, a ne svojim poimanjem svijeta – rekao je.
Na sastanku sa Plenkovićem je naglasio potrebu jačanja funkcionalnosti institucija u BiH, uz podršku međunarodne zajednice, a u intervjuu nakon sastanka je pojasnio da su uzrok te nefunckionalnosti – različita stajališta.
– Individualni ili etnički identitet se mora uskladiti zajedničkom koordinacijom. Iskusili smo to i s Evropom u cjelini. Evropska unija nije ništa drugo nego upravljanje kako bi se postigli kompromisi kod različitih stajališta – rekao je.
Na pitanje da li Hrvati u BiH imaju jednaka prava kao druga dva naroda, Šmit je rekao kako je u BiH tek nekoliko sedmice, ali da je već uvidio da problem leži u manjku prava onih koji uopšte ne pripadaju konstitutivnim narodima.
– Mislim da sad treba promotriti kako narod diše, kako biračko tijelo na to gleda. Mislim da se moramo usredotočiti na Dejtonski sporazum. Neke su stvari ispravljene. Postoje tri konstitutivna naroda. Imamo i druge narode. Uglavnom narode koji nisu povezani s tim konstitutivnim narodima. Mislim da nije lako sve ih povezati, ali važno je na tome raditi – rekao je.
Osvrnuo se i na Milorada Dodika, odnosno njegovo nepriznavanje Šmitove jurisdikcije na šta je kazao da je “vrlo jasno da ga je imenovala međunarodna zajednica”.
Govoreći o pomoći međunarodne zajednice, navodi da je jedan od uspjeha – uspostavljanje mira, ali dodaje da za stranim faktorom i dalje ima potrebe u BiH te da ga je Angela Merkel poslala u Sarajevo da bolje sagleda situaciju i pronađe način da poboljša život naroda.
– Kancelarka Merkel smatrala je nužnim da se razvoj ondje bolje sagleda i da se pomogne kako bi se približili hrvatskim i evropskim standardima. Ljude želimo pripremiti za bolji životni standard, za bolji život i bolju mogućnost ostanka u zemlji. Usput budi rečeno, 70 posto mladih ljudi u anketama govori da bi se rado preselili bilo kamo drugo. To nije dobro. Na tome moramo poraditi. Zato me kancelarka Merkel zamolila da dođem u BiH i da malo pomnije sagledam kako možemo pomoći i poboljšati život naroda – rekao je on u intervjuu.