Tužilaštvo BiH je u predmetima ratnih zločina od 2014. do 2020. godine podiglo optužnice protiv ukupno 612 osoba, od čega se veći dio odnosi na zvaničnike vojske, policije i političare iz Republike Srpske.

Ovo se navodi u jučerašnjem saopštenju i reagovanju Tužilaštva BiH na nedavne izjave i optužbe lidera SDA Bakira Izetbegovića koji je iznio sumanute tvrdnje da ovo tužilaštvo vodi hajku protiv bošnjačkih generala i oficira.

  • Iako Tužilaštvo BiH nema praksu nacionalnog prebrojavanja predmeta i optuženih, zbog neprimjerenih izjava pojedinih zvaničnika možemo istaći da su se optužnice odnosile na počinioce ratnih zločina iz svih naroda i svih krajeva BiH, a veći dio odnosio se na zvaničnike vojske, policijskih struktura ili političke zvaničnike iz Republike Srpske – navedeno je u saopštenju.

Iz Tužilaštva su naveli da je za ratne zločine optuženo ukupno 910 lica, te su istakli da je “rad u navedenom periodu višestruko nadmašio rezultate u prvih deset godina rada Posebnog odjeljenja za ratne zločine”.

  • Za krivična djela genocid, pomaganje u genocidu, ratni zločin i teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava povezana sa dešavanjima u i oko Srebrenice u julu 1995. godine, ukupno 26 osoba osuđeno je na pravosnažne zatvorske kazne u trajanju od oko 400 godina, a u toku su suđenja protiv desetak optuženih, kao i veći broj istraga – navodi se u saopštenju.

Iz Tužilaštva BiH poručuju i da će, “bez obzira na sve neprimjerene pritiske, nastaviti raditi profesionalno i u skladu sa Akcionim planom i obavezama iz Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina”.

Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić kaže da Tužilaštvo BiH svojim saopštenjem praktično potvrđuje ono na šta se godinama upozorava iz Republike Srpske.

  • To što su naveli u saopštenju ne doživljavam kao demanti onoga što je rekao Bakir Izetbegović, već kao pravdanje pred njim i pred SDA i svojevrsno polaganje računa bošnjačkoj politici. Podaci o broju podignutih optužnica najbolje pokazuju protiv koga pravosuđe iz Sarajeva vodi hajku, a izjave Bakira Izetbegovića predstavljaju klasičnu zamjenu teza – kategoričan je Kojić.

On ističe da upravo SDA i ostale stranke iz Sarajeva koče sprovođenje Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina, jer opstruišu imenovanje Nadzornog tijela za praćenje sprovođenja strategije.

  • Imenovanjem Nadzornog tijela otpočelo bi procesuiranje visokih bošnjačkih vojnih i političkih funkcionera i to je ono protiv čega se bori i čega se pribojava Bakir Izetbegović – kaže Kojić.

Strategija

Državna Strategija za rad na predmetima ratnih zločina usvojena je 2008. godine i njome je bilo predviđeno rješavanje najsloženijih predmeta u roku od sedam godina. To nije urađeno u predviđenom roku, a Savjet ministara BiH je tek krajem septembra prošle godine usvojio Revidiranu strategiju. Po njoj se još ne postupa zato što bošnjački ministri opstruišu imenovanje Nadzornog tijela, a razlog opstruisanja leži u tome što bi imenovanjem tog tijela počelo procesuiranje predmeta u kojima su optuženi visoki vojni i politički zvaničnici. Pošto su svi predmeti u kojima su optuženi visoki srpski oficiri i političari već okončani, to znači da bi se po prioritetu trebali rješavati predmeti u kojima su osumnjičeni i optuženi bošnjački i hrvatski oficiri i funkcioneri.