U Doboju je obilježeno 108 godina od internacije Srba u zloglasni austrougarski logor, koji je formiran tokom Prvog svjetskog rata. Ovaj prvi koncentracioni logor u modernoj Evropi postojao je od 1915. do 1917. godine.

U njemu je bilo zatočeno više od 45.000 srpskih civila i vojnika, od kojih 12.000 nije preživjelo rat.

Obilježavanje ovog istorijskog događaja organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je danas da je zloglasni austrougarski logor u Doboju u kojem je ubijeno 12.000 srpskih logoraša ishodište gdje je počeo genocid nad srpskim narodom, te upozorio da i danas postoje loše namjere prema Srbima koje su gotovo identične kao one iz 1915. godine.

  • Dobojski logor još je jedan svjedok stradanja Srba – istakao je Stevandić koji je prisustvovao obilježavanju 108 godina od internacije Srba u dobojski kazamat koji je bio prvo organizovano masovno stratište u dotadašnjoj istoriji civilizovane Evrope.

Stevandić je naglasio da su nastankom Republike Srpske otkrivene sve tajne o stradanju srpskog naroda koje su namjerno vlasti komunističkog režima bivše Јugoslavije potiskivale zarad lažnog bratstva i jednista.

Srpski narod je u Odbrambeno-otadžbinskom ratu spasen zahvaljujući svom jedinstvu, postojanju Republike Srpske, njene vojske i policije, rekao je danas u Doboju izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH Boško Tomić.

Tomić, koji je prisustvovao obilježavanju 108 godina od internacije Srba u dobojski logor, rekao je da je taj logor bio mašina za uništavanje Srba gdje je stradalo njih 12.000, od kojih 600 djece, samo zato što su Srbi, u namjeri Austrougarske da lakše dođe do Drine i napadne Srbiju.

Gradonačelnik Doboja Boris Јerinić izjavio je danas na na obilježavanju 108 godina od internacije Srba u dobojski logor da su Srbi stradali kad god nisu imali jaku državu, a takva istorija je zaustavljena stvaranjem Republike Srpske.

Јerinić je rekao da je dobojski logor istorijsko mjesto za Srbe o kojem se malo zna, a čiji je cilj bio da se tokom Prvog svjetskog rata u njega interniraju i unište Srbi sa lijeve strane Drine, što je nastavljeno u Drugom svjetskom ratu u stratištima Јasenovca.

Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Radan Ostojić poručio je da je Srpska garant opstanka Srba na ovim područjima, te ukazao na dvostruke aršine Zapada i međunarodne zajednice kada je riječ o srpskim žrtvama i stradanjima.

  • Izbjegavaju da dođu na svaki pomen, na parastos stradalima iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, ali, evo, nema ih da se poklone ni srpskim žrtvama iz Prvog i Drugog svjetskog rata. To pokazuje njihov odnos prema srpskom narodu i saučesništvo u namjeri da bude potpuno uništen i uklonjen sa ovih prostora – rekao je Ostojić, navodeći da se to u formalnopravnom rječniku naziva krivično djelo genocid.

Predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske Anđelko Nosović rekao je da se malo zna o dobojskom logoru, koji je dio kontinuiranih napada i težnji za uništenje srpskog naroda, što se nastavlja i pokušajima Kristijana Šmita, koji opet priziva ta vremena i ima namjeru i želju da porobljava srpski narod, da ga kažnjava i zatvara.

Stradalnike u dobojskom logoru je Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve proglasio novomučenicima Eparhije zvorničko-tuzlanske.

Dobojski logor, koji je u Prvom svjetskom ratu formirala Austrougarska, bio je prvo organizovano masovno stratište u dotadašnjoj istoriji civilizovane Evrope.

Prvi podaci o dobojskom logoru predočeni su tek u “Spomenici posvećenoj mučenicima i žrtvama dobojske internacije iz svjetskog rata 1915/16. godine”, koja je urađena prilikom osveštanja spomenika, Spomen-kosturnice sa kostima stradalih i Spomen-crkve Svetih apostola Petra i Pavla 1938. godine.