Svetski poredak u velikim je problemima i u ovom trenutku podeljeniji je nego što je ikada bio, piše britanski “Telegraf”.

Posthladnoratovsko samozadovoljstvo dovelo je do množenja autokratskih država, a Kina i Rusija otvoreno prednjače u konkurentskoj viziji zapadnom svetskom poretku, dodaje taj list, kao i to da je jedan potez Kine definitivno “napravio liniju na pesku”.

Radi se o tome da je kineski predsednik odlučio da u Moskvu pošalje najviše rangiranog diplomatu i to u nedelji obeležavanja godišnjice početka rata u Ukrajini. “To je označilo dramatičnu geopolitičku prekretnicu”, navodi “Telegraf”, a prenosi Jutarnji list.

Ratoborno ponašanje Rusije nije izolovan slučaj. Putin i Si Đinping se godinama kreću ka zajedničkom cilju da oslabe Zapad, a posebno Ameriku. I jedan i drugi se osećaju ugroženim od međunarodnog poretka koji se temelji na većim slobodama, na demokratskoj odgovornosti i pravednosti. I jedan i drugi slede plan širenja svoje sfere uticaja i vojnim sredstvima – ako situacija tako nalaže, ističe dalje britanski list.

Tako je nakon godina i godina sve radikalnijeg iskušavanja zapadnjačke tolerancije, kinesko-ruska osovina prešla sa otvorenog iskušavanja krhkosti međunarodnih standarda na plan njihovog totalnog uništenja.

Prećutna kineska podrška ruskom vojnom avanturizmu – koja bi uskoro mogla uključiti i direktnu proliferaciju oružja Rusiji – potvrđuje strateško partnerstvo koje se inkubiralo godinama.

Prvi čovek Cije Vilijam J. Barns odlučio je da upotrebi reč “uveren” kada je opisivao obaveštajne procene da Kina razmatra naoružavanje Rusije.

Ova činjenica morala bi da alaramira čitavu Ukrajinu i Zapad a pitanje koje se nameće je – koliko će taj isti Zapad, koji je od Kine nemerljivo zavisniji nego od Rusije, ići daleko da odgovori Pekingu?

Si je verovatno već odlučio da je vojna podrška Moskvi vredna rizika i za to su, kako piše “Telegraf”, dva razloga: tim putem može da nastavi da potencira strah Zapada od Kine ali i da pojača zavisnost Moskve od Pekingu.

“Sve u svemu, očigledna je činjenica – nalazimo se u novom hladnom ratu. Naš se svet deli na dve sfere uticaja s desetinama država koje su postupno prisiljene da zauzmu stranu. Ili će ih na to tek prisiliti”, navodi se dalje u tekstu.

Ono što ovo novo poglavlje čini još opasnijim je potpuna erozija bezbednosne arhitekture i povratnih komunikacija koje su sprečile da se prethodni Hladni rat rasplamsa.