Zapadni svet polako počinje da razmišlja o scenariju koji im do skoro nije bio zamisliv – da Putin pobedi u ratu u Ukrajini.

Razlog za to je zastoj u kontraofanzivi koji je očigledan, zastoj u pomoći SAD i zastoj u novcu i municiji iz EU, zbog čega se jasno postavlja pitanje koliko dugo će Kijev moći da zadržava ruske snage.

Osim potencijalno katastrofalnih posledica po Ukrajinu, neki evropski saveznici su počeli tiho da razmatraju uticaj neuspeha NATO-a u najvećem evropskom sukobu od Drugog svetskog rata. Oni ponovo procenjuju rizike koje bi ohrabrena Rusija predstavljala za članice alijanse na istoku, tvrde za Blumberg ljudi koji su upoznati u interne diskusije.

Oni dodaju da bi uticaj strateškog nazadovanja u Ukrajini, u slučaju da se blokada pomoći iz SAD nastavi, bio daleko dublji od onog izazvanog američkim povlačenjem iz Avganistana 2021. godine, rekli su oni.

Situacija bi bila još gora, kažu oni, ako Donald Tramp pobedi na predsedničkim izborima sledeće godine i ispuni svoja javna obećanja da će se povući iz velikih saveza, uključujući NATO, i sklopiti dogovor sa Putinom oko Ukrajine.

Čak ni evropski lideri više ne kriju utisak sve veće uzbune u svojim javnim izjavama.

“Ako Ukrajina nema podršku EU i SAD, Putin će pobediti”, rekao je irski premijer Leo Varadkar prošle nedelje na samitu Evropske unije.

Zelenski međutim, negira da Ukrajina gubi rat, ukazujući na napredak koji su njegove snage postigle od prvih dana invazije i podršku koju je dobio od saveznika Ukrajine.

Pored sve većeg skepticizma javnosti u pogledu podrške Ukrajini, razočaravajući rezultati letnje kontraofanzive Kijeva pokrenuli su pitanje da li je javno deklarisani cilj Ukrajine da ponovo preuzme sve okupirane teritorije realan.

“Mogućnost da Ukrajina izgubi dodatnu teritoriju, pa čak i svoj suverenitet – i dalje je na stolu”, rekla je Kristin Berzina, direktorka Nemačkog Maršalovog fonda u Vašingtonu.

Rusija će verovatno nastojati da zauzme više teritorije i uništi više infrastrukture ako Ukrajina ne dobije oružje koje joj je potrebno za odbranu, kažu evropski zvaničnici. Nesposobna da se odbrani, Ukrajina bi mogla biti primorana da prihvati sporazum o prekidu vatre pod ruskim uslovima, rekli su oni.

Podržavaoci Ukrajine u EU i SAD kažu da će pomoć verovatno u nekom obliku biti odobrena početkom sledeće godine. Ali malo je verovatno da će to doneti veliki napredak na bojnom polju, kažu zvaničnici. Osim toga, izgledi su sve mračniji, a zastoj na terenu sve jasnije pokazuje da bi rat mogao trajati godinama.

U baltičkim državama zvaničnici već poručuju javnosti da bude spremna za sledeći rat jer, kažu, Putinove snage neće biti uništene u Ukrajini. Diskusija se pomerila sa “Rusija bi mogla da napadne“ na konkretne pripreme za tu nekada nezamislivu perspektivu. Uprkos Bajdenovim javnim uveravanjima, male zemlje koje su nekada bile deo Sovjetskog Saveza postavljaju pitanje da li bi SAD i drugi saveznici zaista izložili svoje trupe riziku da ih brane.

“Rusija se ne plaši NATO-a”, rekao je načelnik estonske vojske Martin Herem u intervjuu jednoj lokalnoj TV stanici prošle nedelje. On ocenjuje da bi ruska vojska mogla da bude spremna da napadne NATO u roku od godinu dana nakon završetka rata u Ukrajini.

Drugi zapadni zvaničnici rekli su da će Putinu verovatno trebati najmanje nekoliko godina da se oporavi od ogromnih gubitaka koje je njegova vojska pretrpela u Ukrajini, a kamoli da ugrozi mnogo sposobnije snage NATO-a.

Među evropskim i svetskim liderima sve se više govori o mogućoj pobedi Putina. Finska, koja je ove godine pristupila NATO-u, pojačala je svoju odbranu i nastoji da ojača bezbednosne veze sa SAD.