Amerikanci 8. novembra izlaze na birališta podjeljeni i zabrinuti za demokratiju.

Demokratija će, pored ekonomske situacije, porasta kriminala i prava na abortus biti u njihovim umovima kad budu glasali na izborima na polovini predsedničkog mandata.

Takozvani međuizbori održavaju se svake dve godine, a na njima se biraju svi članovi Predstavničkog doma Kongresa i trećina Senata, veliki broj guvernera i državnih i lokalnih zvaničnika.

Ove godine su svih 435 mesta u Predstavničkom domu i 35 od 100 u Senatu na glasačkom listiću, dok 36 od 50 država biraju svoje guvernere.

“Najednostavnije rečeno, radi se o izborima širom zemlje na kojima predsednik nije na glasačkom listiću”, rekao je “Glasu Amerike” (VOA) Ilejn Kejmark, stručnjak za američku izbornu politiku Instituta Brukings.

Iako predsednici nisu na listiću, birači daju svoju ocenu njihovih dosadašnjih poteza. Najveća nagrada na izborima je kontrola nad Kongresom, koja je trenutno u rukama demokrata predsednika Džoa Bajdena. Ali, demokratska većina u Kongresu je veoma tanka. Senat je podeljen 50:50, iako presudni glas potpredsednice Kamale Haris daje demokratama prednost, dok je kontrola nad Predstavničkim domom predsedavajuće Nensi Pelosi na tankoj margini, navodi CNN.

Dve različite kampanje
U borbi za prevlast na Kapitolu dve stranke vode kampanje usredsređene na potpuno različita pitanja.

“Za republikance je glavno pitanje visoka inflacija, a za demokrate abortus i, kako smatraju, radikalizacija Republikanske stranke”, ističe Kejmark.

Malo je slaganja oko toga šta bi tačno demokrate moglo da košta kontrole nad Кongresom ali se zato svi slažu da u njihovim redovima, uprkos javnom izražavanju samopouzdanja, kao i u Beloj kući, raste anksioznost da će republikanci zauzeti bar jedan, a možda i oba njegova doma.

Bajden, koji je bio uveliko na margini u poslednjim nedeljama kampanje, u sredu se vanredno obratio naciji, govoreći na temu ugrožene demokratije i ekonomije.

“Ovogodišnje glasanje je, naime, drugačije od prethodnih i dovodi se u vezu sa izazovima i pretnjama demokratiji nakon predsedničkih izbora 2020. na kojima je Bajden porazio Donalda Trampa”, rekla je za VOA šefica biroa AP-a u Vašingtonu Ana Džonson.


“Ono što se dogodilo posle izbora 2020, sa pokušajima Trampa da poništi izborni rezultat u nekoliko država i naravno napadom na američki Kapitol 6. januara 2021, doprinelo je da u fokusu zaista bude to koliko su izbori i njihov integritet važni”, istakla je Džonson.

Bajden je u govoru apelovao na sve Amerikance, “bez obzira na partiju, da “dočekaju ovaj trenutak od nacionalnog i generacijskog značaja”, preneo je “Njujork tajms”.

“Moramo glasati znajući ko smo bili i šta smo u opasnosti da postanemo”, rekao je on.

“Američka demokratija je pod napadom jer je poraženi bivši predsednik odbio da prihvati rezultate izbora 2020… Velika ironija je da su to bili najnapadaniji izbori u našoj istoriji”, istakao je Bajden.

On je ukazao da se u trenutku dok on govori “postoje kandidati koji se nadmeću za sve nivoe funkcija u SAD… a koji se neće obavezati da prihvate rezultate” tih izbora.

“To je put do haosa u Americi. To je bez presedana”, istakao je Bajden.


Glasači opterećeni
Ove godine američki glasači su opterećeni brojnim teškim pitanjima – od inflacije i prava na abortus, do bezbednosti i kriminala. Ekonomija zemlje se još oporavlja od pandemije, a republikanci tvrde da su demokrate odgovorne za visoke cene goriva i za inflaciju.

Jedna od glavnih poruka koje demokrate šalju svojim biračima je da će da zaštite pravo na abortus, koje je američki Vrhovni sud poništio u junu. Bajden je sledećeg meseca potpisao uredbu kojom se štiti pravo na abortus, dok je prošlog meseca obećao da će iskoristiti pravo veta da zaštiti ta prava ukoliko republikanci dobiju većinu u Kongresu.

Ali, dok su se demokrate bavile pravom na abortus, socijalnom zaštitom i stanjem demokratije, rebublikanci su prisvajali glasače igrajući na kartu ekonomije. Neke demokrate sada priznaju da njihov pristup možda nije bio najbolji i strahuju da je vreme za bilo kakvu značajnu promenu strategije koja bi mogla da utiče na izbore – možda isteklo.

“Кasno je za promenu”, rekao je poslanik demokrata iz Milvokija Dejvid Boven.

Pretnja
Ali, američke birače ove godine ne muče samo ekonomija i stanje demokratije, među njihovim prioritetima sada je i javna bezbednost.

“Vidim preokret u nekima od trka u državama u kojima se republikanci više okreću ka pitanjima kriminala”, rekla je VOA-i Ejmi Dejsi, analitičarka Američkog Univerziteta.

Nasilni napad na supruga Nensi Pelosi uoči izbora bio je signal uzbune za mnoge, uključujući Bajdena koji je upozorio na eskalaciju pretnji političkog nasilja. Svega nekoliko sati nakon vesti o tom napadu, američka vlada je podelila bilten organima zakona i reda u kojem se upozorava na “pojačanu pretnju” nasilnog ekstremizma prema kandidatima i izbornim radnicima.

BBC ukazuje da retorika demokrata i republikanaca prati kulminaciju nasilja i nasilnih pretnji koji su se dešavali cele godine, uključujući pretnje ubistvom sudije Vrhovnog suda Breta Kavanoa, napad na guvernera Lija Zeldina, pretnje oružjem demokratskoj kongresmenki Pramili Džajapal i pretnje smrću republikanskoj Mardžori Tejlor Grin.

Šta ako republikanci preuzmu Predstavnički dom?
Republikancima treba samo pet mesta da bi preuzeli većinu od demokrata, a izbori se dešavaju u nekoliko desetina distrikta u različitim državama, piše VOA. Ako republikanci preuzmu donji dom imenovaće i novog predsedavajućeg koji će na dužnost stupiti 3. januara 2023. Oni će odlučivati o odborima i o tome o kojim će se zakonskim predlozima raspravljati.

Lider republikanaca u donjem domu Kevin Mekarti već je predstavio program “Posvećenost Americi”, sa zakonskim predlozima iz oblasti ekonomije i bezbednosti granica koje će republikanci izneti ako preuzmu većinu.

Dok bi povratak republikanske većine bila pobeda za Trampa, za Bajdena bi to značilo da bi njegova agenda bila praktično mrtva u preostale dve godine njegovog mandata.

Šta je sa Senatom?
Senat bi mogao da ode na obe strane posle kongresnih izbora, ali deluje da demokrate i dalje imaju šanse da održe tanku većinu, odnosno ostanu na 50 mesta.

U suprotnom, republikanski Senat bi mogao da usvaja zakone koje bi prihvatio i republikanski donji dom, što bi pojačalo pritisak na Bajdena. Repubublikanski Senat bi takođe otežao Bajdenu time što bi blokirao ili odlagao potvrđivanje njegovih kandidata za sudije ili pripadnike izvršne vlasti.