Naslovi u nekim medijima su doveli do toga da je javnost dobila pogrešne informacije da Vlada RS ignoriše stavove javnosti kada su u pitanju Izmjene i dopune Krivičnog zakonika RS, rekao je Miloš Bukejlović, ministar pravde RS u uvodnom obraćanju o tački u kojoj se govori o vraćanju kriminalizacije klevete na sjednici Narodne skupštine RS.

“Činjenica je da je javnost od samog početka imala aktivno učešće u ovom tekstu i primjedbe i sugestije javnosti su prihvaćene tokom javne rasprave u četiri grada RS. Time je potvrđena maksimana posvećenost Ministarstva jer smo prisustvovali na svim javnim raspravama i aktivno učestvovali u svim diskusijama. Kroz određene medije i naslove se pokušala napraviti atmosfera da Vlada ignoriše mišljenje javnog mnijenja i da se pogoduje pojedincima a ne svim građanima”, rekao je Bukejlović.

On je rekao da zakon poštuje ustavno pravo i prava koja proističu iz Evropske konvencije o ljudskim pravima o slobodi medija, ali isto tako da je u javnom prostoru značajno prisutno vrijeđanje privatnosti pojedinaca.

“Svako pravo kao i ovo ne smije biti korišteno suprotno ciljevima i kao načelo u tom smislu čast i ugled ne mogu biti manje značajno pravo u odnosu na bilo koje drugo zagarantovano pravo”, rekao je Bukejlović.

On je istakao da je demkrimnalizacija klevete dovela do toga da ne postoji krivično-pravna zaštita za klevete.

Bukejlović je istakao da su usvojene i neke primjedbe u Prijedlogu u odnosu na Nacrt.

Naglasio je da su utvrđeni izuzeci da se kazna do godinu dana može zamijeniti novčanom kaznom, osim u pojedinim težim krivičnim djelima.

Djelimično je prihvaćeno, kako je rekao, i da se briše krivično djelo uvrede, a da kažnjavanje za uvredu ostaje u sferi prekršaja, kao i da su značajno smanjene novčane kazne.

Srđan Mazalica, poslanik SNSD-a, je rekao da 20 članica EU ima kriminalizaciju klevete i da ni na jednoj raspravi koju je imao s suprotnom stranom nije čuo nijedan uvjerljiv argument da se ovaj zakon povuče. Rekao je da ni zakonodavstvo EU ni Evropska konvencija o ljudskim pravima ne sprečavaju da se ovakav zakon donese jer, kako je istakao u EU ne postoje zakoni koji se time bave a konvencija omogućava ograničavanje sloboda u određenim uslovima.

Naglasio je da ih je Johan Zatler, šef Delegacije EU, obavijestio da iako to jeste tako u EU, da pravosuđe u BiH nije dobro kako bi na pravi način procesuiralo ovakve predmete.

“Činjenica je da je pravosuđe pravno izdvojeno iz domena našeg odlučivanja. Da li je odgovornost i obaveza nas poslanika da li će i kako pravosuđe procesuirati ili ne. Mi donosimo zakon i dajemo alat pravosuđu da se bori protiv ugrožavanja ljudskog dostojanstva. O tome će odlučivati neko koga mi nismo birali i ne može se reći da je ovo anticivilizacijski zakon”, rekao je Mazalica.

Dragomir Vasić, je ispred Kluba SDS-a rekao da je pritisak medija, nevladinih organizacija i opozcije urodio plodom jer jer je, kako je rekao, prijedlog značajno izmijenjen u odnosu na nacrt, uključujući manje novčane kazne, uvođenje izuzetaka, te izbacivanje uvrede kao krivičnog djela.

„Ipak ostalo je krivično djelo klevete koje je danas ostala predmet spora u javnosti ali sada je nešto mirnija atmosfera za razgovor o ovome“, rekao je on.

On je rekao da je idalje sporno to da o krivičnim djelioma protiv ugleda i časti odlučuje javni tužilac a ne lice potogđeno klevetom i dodao da je moć idalje prevelika. Dodao je da u zakonu postoje i dobre odredbe, ali da je uslov za to da postoji razvijeno, demokratsko društvo s nezavisnim i nepristrasnim pravosuđem koje bi građane štitilo od upliva politike u rad pravosuđa.

„Taj strah od političke zloupotrebe od strane vlasi je veliki i u prilog mu ide i to što su pojedine odredbe vrlo neprezicne, široko i nejasno formulisane i time ostavljaju veliki prostor za tumačenje. Zakonska norma mora biti jasna svima i onom ko hoće da počini krivično djelo i sudu koji treba da sankcioniše nezakonito ponašanje“, rekao je on.

Naveo je nekoliko primjera koji, po njemu, pokazuju kako su pojedina djela neprecizno formulisana, što sve može dovesti do zloupotrebe. Naglasio je da postoje odredbe koje su u koliziji jedna s drugom, te da i te odredbe mogu dovesti do problema u samom postupku.

Rekao je da SDS neće podržati ovaj zakon, i to iz dva razloga. Jedan je, kako je rekao, strah od zloupotrebe vlasti prema pravosuđu, a da je drugi razlog da ovo nije momenat za donošenje ovog zakona zbog trenutne krize i pitanje finansijske situacije u RS.