Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da bi prioritet u narednom periodu trebalo da bude vraćanje na izvorni Dejton, odnosno Dejtonski sporazum u formi u kojoj su ga prihvatili svi u BiH.

Dejtonski sporazum jeste donio mir i ustavno-politički sistem koji je omogućio da zemlja funkcioniše mirno, a da svi mogu da ispune svoje ciljeve, ali mogu da funkcionišu i zajedno, da se niko ne osjeća ni ugroženo, ni skučeno rekla je Cvijanovićeva novinarima u Istanbulu.

Ona je istakla da se poslije intervencije stranog faktora, što je trajalo godinama, danas institucionalno jedno stanje odudara od onoga što je predvidio Ustav.

– Kada imate jedno takvo stanje, to već prejudicira da imate određeni nered. Taj nered se dešava – uzurpacija određenih nadležnosti, odricanje od onoga što je rekao izvorni Dejton, pravljenje neke strukture koja bi bila centralizovana i ne bi poštovala ono što je uspostavio Dejton kao visokodecentralizovanu državu – rekla je Cvijanovićeva.

Ona smatra da je to sve u BiH uvelo u mnoge krize i da bi se nakon vraćanja izvornim nadležnostima i onome što je Dejton predvidio došlo u fazu smirenosti, bolje međusobne saradnje, a onda vremenom možda bi se moglo dogovarati i vidjeti eventualno šta bi to bilo bolje, efikasnije, funkcionalnije, racionalnije.

– Sada smo došli u situaciju da se desilo sve kontra od toga što nam je objašnjeno da će biti jeftinije, bolje, efikasnije, da će se uspostaviti neki unutrašnji red ili neko povjerenje. Nametanjem tih odluka smo došli u situaciju da imamo skuplje institucije koje manje rade, donose manje rezultata i onda zaključite da vam je to sve napravljeno samo zato da biste vi napravili vizuru neke države koja je kobajagi moćnija i sposobnija, nego što to ona u suštini jeste – rekla je Cvijanovićeva novinarima.

Cvijanovićeva smatra da je BiH trebalo dati šansu da zaista živi svoj normalan dejtonski život i da je mogla da bude među uspješnijim zemljama u regionu, ali je, nažalost, sada najneuspješnija.

– Vraćanje izvornom Dejtonu će uvijek zavisiti od toga kakva je sposobnosti i moć institucija Republike Srpske i politika koje upravljaju ekonomskim i političkim procesima i ja vjerujem da su te stvari moguće- rekla je srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH.

Cvijanovićeva ističe da je “ruka” koju je pružila Republika Srpska bila ruka dijaloga.

– Ako neke stvari i jesu napravljene i osmišljene, prenesene na nivo BiH, hajde da vidimo kako možemo da se dogovorimo i da ih uredimo tako da opet služe podjednako svima, a ne na način kako je to sada gdje u institucijama BiH postoji privatizacija određenih funkcija, bilo da je riječ o spoljnoj politici ili drugim stvarima- rekla je ona.

Cvijanovićeva je naglasila da je jedna stvar vratiti nadležnost, a druga ozbiljan razgovor i dogovor o reformama koje bi preuredile određene stvari kakve jesu danas, ali da im se da takva dimenziju da se osjeća da tu postoji dejtonska postavka iza toga.

– Mi nismo naišli na sagovornike u BiH oko toga. Vjerujem da se naše kolege i partneri u Federaciji BiH oslanjaju na strani faktor da će oni braniti te vještački nametnute izmjene i promjene i da nema potrebe da razgovaraju ili pregovaraju sa sagovornicima u Republici Srpskoj. Mislim da je dijalog jedina forma koja može dovesti do nekog boljitka i sigurna sam da će institucije Republike Srpske nastaviti da rade na tome da se red uvede – rekla je Cvijanovićeva.

Ona ističe da taj red mora da bude “onakav kako je to Ustav rekao”, da sve treba da bude stvar dogovora, da se mijenjaju stvari onako kako su to procedure predvidjele.

Cvijanovićeva smatra da je reforma pravosuđa BiH prijeko potrebna, a zavisi od toga koliko će biti spremnosti drugih u okviru BiH oko tih pitanja.

– Mislim da je jedini način da se vrati ozbiljnost institucija BiH da tamo imate domaće ljude koji upravljaju procesima. Nema tamo mjesta za bilo kakve neizabrane strance koji treba da donose zakone, ustave, rade nekakva čuda, niti ima mjesta za strane sudije- rekla je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da bi ovo trebalo da bude stvar dogovora, ali i napomenula da postoji čvrsta spona između međunarodnog faktora i bošnjačke politike, koji su htjeli upravo da su stranci ti koji donose odluke onda kada nema domaćeg unutrašnjeg dogovora.

– Nisam previše optimista da će naše kolege željeti da se time bave, ali naša je uloga i obaveza da insistiramo na tome da oni odu da bismo mi kao domaći ljudi koji smo odgovorni ovdje našim građanima koji su nas birali, mogli da donosimo odluke, a ne stranci – rekla je srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH.

Članovi Predsjedništva BiH boravili su danas u radnoj posjeti Turskoj, na poziv predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana.