Bosna i Hercegovina je u najvećoj krizi od Dejtonskog mirovnog sporazuma do danas, a tome svjedoči i diplomatska ofanziva koja se odvija na dva polja: jedno je izmjena Izbornog zakona BiH, a drugo blokada BiH i vraćanje nadležnosti Republike Srpske.
Samo u posljednjih nekoliko dana BiH su posjetile visoke diplomate, a ni domaći zvaničnici nisu mirovali. Krajem oktobra Metju Palmer i Angelina Ajhorst, izaslanici SAD i Evropske unije, razgovarali su sa zvaničnicima BiH i najavili novi dolazak polovinom novembra. Prve razgovore Palmer i Ajhorstova nazvali su intenzivnim, ističući da se teritorijalni integritet BiH ne može dovoditi u pitanje i da se odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić i Finci” moraju sprovesti.
“Posao se nastavlja”, poručila je Ajhorstova, dodajući da je krajnji cilj dobiti efikasnije institucije.
Nakon toga, o BiH je bilo govora i u Ujedinjenim nacijama, gdje je Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH, trebalo da govori o stanju u BiH, međutim to mu zbog protivljenja Rusije i Kine i na kraju dogovora stalnih članica Savjeta bezbjednosti nije pošlo za rukom.
Iz Njujorka Šmit je otputovao u Budimpeštu, gdje se sastao sa Viktorom Orbanom, predsjednikom Mađarske, koji danas pak u pratnji Petera Sirjata, ministra spoljnih poslova Mađarske, dolazi u Banjaluku gdje će razgovarati sa delegacijom Republike Srpske koju će predvoditi Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH.
Ono što je zanimljivo jeste da su nedavno u Budimpešti boravili i Dodik i Željka Cvijanović, predsjednica Republike Srpske.
Ako je suditi po najavama, posjete međunarodnih zvaničnika i diplomatske aktivnosti u BiH biće nastavljene u još većem obimu. Već u nedjelju u BiH stiže Gabrijel Eskobar, specijalni predstavnik predsjednika SAD za zapadni Balkan, a upravo s njim u Vašingtonu se u četvrtak sastala Cvijanovićeva, koja je isti dan razgovarala i sa Palmerom, američkim izaslanikom, koji se u BiH bavi reformom Izbornog zakona BiH.
“Važno je što imamo priliku da stavove Republike Srpske jasno iskažemo na svim relevantnim adresama u svijetu”, napisala je Cvijanovićeva na Instagramu, a od sagovornika je zatražen i izbalansiran pristup prema svim faktorima u BiH.
Ovaj sastanak različito se doživljava u Republici Srpskoj, ali i BiH, pa tako s jedne strane su oni koji tvrde da se Cvijanovićeva diplomatski bori za interese Republike Srpske, a s druge oni koji tvrde da im je “otišla na noge u Ameriku i pokazala svu dvoličnost vlasti SNSD-a”.
“Sastankom sa specijalnim izaslanikom američkog predsjednika za zapadni Balkan vlast je ismijala i ogoljela samu sebe i jasno pokazala licemjernu pozadinu silnih napada i uvreda na kojima sedmicama temelje svoju političku kampanju napada na opoziciju”, saopštio je Mirko Šarović, predsjednik SDS-a, dodajući da SNSD vrijeđa zdrav razum jer dok glume patriote u Republici Srpskoj, u Vašingtonu nude ko zna šta za svoje političke benefite.
Srećko Latal, analitičar, kaže da je evidentno da postoje dva nivoa pregovora: jedan je nivo oko Izbornog zakona, a drugi oko trenutne situacije, blokade institucija vlasti i Dodikove inicijative o povlačenju saglasnosti.
“Koliko će to trajati – ne znam, nadam se dok se situacija ne riješi, međutim sve je dosta komplikovano. Naši politički akteri ne pokazuju razumijevanje za ozbiljnost situacije i činjenicu da nastavak maksimalističkih zahtjeva iz Sarajeva, Banjaluke i Mostara vodi zemlju u cijepanje i podjele, a to se neće desiti mirnim putem”, rekao je Latal.
Kada je riječ o međunarodnom faktoru, Latal kaže da i tu situacija nikad nije bila gora jer s jedne strane je podijeljeni Zapad, a s druge strane radikalizovane pozicije Rusije i Kine u Evropi i prema Evropi i Balkanu, a svi ti strani faktori koji su uključeni u to, u BiH gledaju svoj interes.
“Ovih zadnjih nekoliko godina sve veće krize pokazuju da se situacija u BiH može riješiti i stabilizirati samo internim dogovorom, a stranci te procese mogu olakšati ili otežati”, istakao je Latal.
EUFOR još godinu dana u BiH
Nakon što je Savjet bezbjednosti BiH produžio mandat EUFOR-a za još 12 mjeseci, iz ove misije poručili su da su spremni da nastave s obavljanjem svojih dužnosti i ispunjavanjem svih svojih zadataka u svrhu podrške bezbjednom i stabilnom okruženju u skladu sa mandatom i sa stoodstotnom posvećenosti BiH, njenim građanima i napretku ove zemlje na putu EU integracija.
Kako su saopštili, to obuhvata i podršku Master planu BiH za municiju, naoružanje i minsko-eksplozivna sredstva, deminiranju i kolektivnoj obuci s Oružanim snagama BiH, koje kao multietničke i osposobljene oružane snage pomažu da se vrati povjerenje građana u stabilnu i bezbjednu BiH.
