Sve o čemu se u prethodnom periodu pričalo da bi bilo dobro za Srbiju, ukoliko se obistini francusko – njemački plan za rješenje kosovskog čvora koji je procurio u javnost prije mjesec dana, ispostavlja se da je bio samo diplomatski mamac, i da je realnost nešto sasvim drugo.

Unovom dokumentu, koji je svjetlost dana ugledao juče i za koga još nema zvanične potvrde da je autentičan, ne da nema ubrzanog ulaska u EU, niti fondova koji se mjere u stotinama miliona evra, već samo šturo ispisanih obaveza koje bi dvije strane trebalo da ispoštuju.

Štaviše, iako se eksplicitno priznanje kosovske nezavisnosti ne traži, vrlo je jasno da se ona, praktično, podrazumeva, jer se u članu 3 navodi da će “Kosovo i Srbija potvrđuju nepovredivost sada i u budućnosti granica/granice koja postoji između njih i obavezuju se da će u potpunosti poštovati teritorijalni integritet jedni drugih”.

I ovaj dokument, kao i onaj prethodni, takođe se pripisuje Njemačkoj i Francuskoj. U njemu nema datuma, rokova, niti bilo kakvih garancija za bilo šta.

“Papir radi papira”

Unovom dokumentu, koji je svjetlost dana ugledao juče i za koga još nema zvanične potvrde da je autentičan, ne da nema ubrzanog ulaska u EU, niti fondova koji se mjere u stotinama miliona evra, već samo šturo ispisanih obaveza koje bi dvije strane trebalo da ispoštuju.

Štaviše, iako se eksplicitno priznanje kosovske nezavisnosti ne traži, vrlo je jasno da se ona, praktično, podrazumeva, jer se u članu 3 navodi da će “Kosovo i Srbija potvrđuju nepovredivost sada i u budućnosti granica/granice koja postoji između njih i obavezuju se da će u potpunosti poštovati teritorijalni integritet jedni drugih”.

I ovaj dokument, kao i onaj prethodni, takođe se pripisuje Njemačkoj i Francuskoj. U njemu nema datuma, rokova, niti bilo kakvih garancija za bilo šta.

“Papir radi papira”

Ad
Imajući sve to u vidu, postavlja se pitanje da li je uopšte moguće da Beograd i Priština uskoro postignu sporazum na bilo kojoj od ovih platformi, pogotovo ako se ima u vidu trenutna situacija na sjeveru Kosova gdje su Srbi napustili prištinske institucije, a premijer Kosova Aljbin Kurti na silu želi da sprovede preregistraciju vozila i nove izbore?

– To je papir radi papira. U onom prvom modelu moglo je nešto i da se čita i nagovještava, dok je ovaj drugi izbačen u javnost po principu “mir, mir, niko nije kriv”, a trenutno realno stanje na Kosovu je potpuno drugačije. Srbi su napustili prištinske institucije, a Kurti raspisuje izbore koje ne može da izvede – kaže za “Blic” predsednik upravnog odbora Foruma za etničke odnose Dušan Janjić, koji za najnoviji navodni francusko – nemački plan kaže da “nema veze sa realnošću”.

Štaviše, on je začuđen reakcijom zvaničnika EU u trenutku kada se kriza na Kosovu zaoštrava.

– Borelj i Lajčak se ponašaju u maniru “nije bitna realnost, daj da se bavimo budućnošću”. Zato mislim da je ovaj poslednji papir kao brod Titanik gdje Borelj i Lajčak glancaju tanjire dok brod tone. U tom papiru nema ništa. Takav dokument bi mogao da dođe u obzir možda na kraju pregovaračkog procesa – ocjenjuje Janjić.

Dodaje da u tom dokumentu nema ni reči o saradnji, zajedničkim projektima, novcu, i pribojava se da će doći do eskalacije situacije na Kosovu ako se ne pojavi rezervni plan.

Cvetićanin: Papir podložan pregovorima
S druge strane, predsednik Foruma za strateške studije (FORST) dr Neven Cvetićanin ističe za “Blic” da je veoma teško govoriti o modelima plana za rešenje kosovskog pitanja bez direktnog uvida u njihov sadržaj.

– Spekulacije “na slijepo” ne doprinose ni samom pregovaračkom procesu, pa bih ja bio oprezan u komentarisanju tog plana, kako ne bi upali u zamku da na osnovu malo informacija, donosimo rigidne sudove o budućnosti tog plana. Ono što može da se kaže na osnovu onoga do sada poznatog javnosti je da imamo jedan nov diplomatski papir za uređenje odnosa između Beograda i Prištine, a taj papir je verovatno, kao i svi diplomatski papiri uostalom, podložan pregovorima i sugestijama različitih strana, pa tako i zvaničnog Beograda, ali i Prištine – naglašava Cvetićanin.

Kako kaže, devet tačaka plana koje su izašle u javnost vjerovatno predstavljaju suštinu samog plana, u kojem sigurno ima ili će biti „aneksa“ ili „fus nota“, zavisno od toka pregovaračkog procesa.

– No, da bi pregovarački proces uopšte bio funkcionalan, potrebno je otkloniti opasnost od eskalacije na terenu, na severu Kosova, koja sada preti, a to je možda moguće učiniti davanjem prethodnih razjašnjenja koja se oslanjaju upravo na tačke ovog nemačko-francuskog plana. U tački devet se predviđa da ovaj plan to jest ugovor neće uticati na prethodno potpisane bilateralne i multilateralne ugovore koje su strane potpisale i sa drugima, verovatno i međusobno, pa treba razjasniti da li se to odnosi i na Briselski sporazum i ranije sporazume između Beograda i Prištine iz 2011. godine – pita se Cvetićanin.

Naš sagovornik apostrofira da bi ta razjašnjenja bila korisna kako pregovarački proces ne bi upao u teškoće.

– Zbog trenutnih tenzija nakon povlačenja srpskih predstavnika iz prištinskih institucija, čitav proces se izmestio u rizičnu zonu iz koje ga je potrebno vratiti u zonu smanjenih napetosti što je moguće upravo odlaganjem odluke o tablicama za 10 meseci, kao što su od Prištine tražile i EU i SAD – podvlači Cvetićanin.

Ističe da je pitanje Zajednice srpskih opština (ZSO) posebno važno, jer bi ono sve pokrenulo sa mrtve tačke u pravcu mogućih praktičnih rešenja.

Neprihvatljivo
Diplomata Zoran Milivojević, pak, smatra da je francusko-njemački predlog, u devet tačaka neprihvatljiva ponuda jer je to, zapravo, ponuda klasičnog bilateralnog sporazuma između dvije suverene države.

– To je neprihvatlivo i to je pokušaj da se stvar rešava na obrnut način: prvo da se reši statusno pitanje, a onda da se u bilateralnim odnosima između dve ravnopravne države, rešavaju druga pitanja. To je za Srbiju neprihvatljivo – naglasio je Milivojević.

Srbija, kaže, mora da ostane na svojoj poziciji, da insistira da se razgovara o normalizaciji i o životnim pitanjima, uz “uslov da se do kraja implementira Briselski sporazum, i formira Zajednica srpskih opština, i da se, na toj osnovi, razgovor o statusnom pitanju ostavi za kraj procesa”.

– Nezavisno od ovoga što se nudi, ostaju na snazi Rezolucija SB UN 12 44 i međunarodno pravo. Srbija nastupa i nastupaće sa te pozicije, na principijelan način – rekao je Milivojević, prenosi Blic.