Otkako je nastupio mir u BiH, gotovo konstantno su primjetni pokušaji na razgradnji Dejtonskog sporazuma. Pokušavali su stranci i uspijevali uz pomoć pritiska natjerati domaće političare da jačaju zajedničke institucije na nivou BiH što, na neki način, vodi ka centralizaciji.

Akuda nas može odvesti nasilna centralizacija? Ako je suditi po dešavanjima u posljednjih pola godine, onda možemo zaključiti da smo na putu prema haosu.

Bošnjaci ne kriju da im je cilj neka vrsta građanske države, odbijaju bilo kakve razgovore i čekaju da strani faktor stvori zemlju po njihovoj mjeri. S druge strane, Srbi i Hrvati ne žele građansku državu.

Najveća postratna kriza
Stalni nasrtaji i oduzimanje nadležnosti su poslije više od dvije decenije u BiH ponovo potpalili vatru, a prije svih Ustavni sud svojim odlukama. Pokušaji vraćanja ranije prenesenih nadležnosti sa Republike Srpske na državni nivo podigli su i nove tenzije, pa smo nerijetko u posljednjih nekoliko mjeseci mogli čuti da je BiH u najvećoj postratnoj krizi.

I ovaj primjer pokazuje da trenutna situacija nije rezultat dogovora naroda iz BiH već nametnutih odluka.

Valentin Incko
Sve je kulminiralo u julu prošle godine, kada je tadašnji visoki predstavnik Valentin Incko nametnuo dopune Krivičnog zakona BiH, kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločina. Na snagu je stupila blokada institucija, a Srpska je krenula u veliku borbu vraćanja nadležnosti koje su joj garantovane Dejtonskim sporazumom, a oduzete odlukama visokih predstavnika i Ustavnog suda.

Kada smo kod Ustavnog suda BiH, jasno je da je njegova percepcija u javnosti Srpske uglavnom negativna, a za to je, kao što je takođe već poznato, najzaslužnije proglašenje neustavnim 9. januara, rođendana Srpske, kao i Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Ustavni sud BiH smatra da je u pitanju državna imovina koja je u nadležnosti zajedničkih institucija BiH, a ne Republike Srpske, što je naišlo na negodovanje, uz obrazloženje da nigdje u Ustavu ne piše da BiH ima pravo na imovinu.

Postavlja se pitanje kuda plovi ovaj brod. Kuda će nas odvesti bura stalnih tenzija i višegodišnji pokušaji nasilne centralizacije, ukoliko se istraje na njoj?

Nezamislive posljedice
Šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu parlamenta BiH, Nenad Stevandić, smatra da bi sve što se nameće na nasilan način, pa tako i centralizacija, naišlo na otpor, koji bi mogao imati nezamislive posljedice. Iz tog razloga se, dodaje, u BiH treba insistirati na decentralizaciji i na postizanju dogovora.

– Ako pogledamo unazad kroz istoriju, nasilna centralizacija je bila za vrijeme veleizdajničkog procesa 1915. godine, za vrijeme fašističkog režima 1941. i 1945. godine, takođe i 1. marta… i eto gdje bi nas odvela – kratko je prokomentarisao Stevandić.

Da su nas pokušaji nasilne centralizacije doveli u situaciju teške nefunkcionalnosti i nepovjerenja smatra predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu parlamenta BiH, Snježana Novaković Bursać.

– Ako prema nekome vršite nasilno-pravnu akciju, naravno da možete očekivati reakciju, kao što se i upravo dešava – rekla je ona.

Čak i da se istraje na nasilnoj centralizaciji, dodaje, veliko je pitanje da li bi i koliko funkcionalna bila „centralna vlast“.

– Očigledno je da složeni sastav i istorijski kontekst ove zemlje zahtijevaju drugačiju decentralizovanu ustavno-pravnu organizaciju, jer da je mogla biti centralizovana, vjerovatno ne bismo ulazili u sukobe početkom 90-ih – smatra ona.

Početak
Poslanik PDP u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Mira Pekić, kaže da se iznova i iznova moramo vraćati na početak ove krize, jer smo, navodi, od tog trenutka i počeli sve dublje tonuti u političke sukobe.

– Kriza je izazvana nametnutom odlukom Valentina Incka. Sve ovo što se danas dešava uslijedilo je nakon toga, pa i naše povlačenje iz institucija. O tome se mora govoriti. Takođe, presude Ustavnog suda BiH, u kojem sjede tri strane sudije, najčešće su negativne za Republiku Srpsku, što samo po sebi ukazuje na to u kakvoj se situaciju nalazimo – kaže Pekićeva.

Naglašava da Srpska nije ta koja izaziva nemire, iako to mnogi tako žele predstaviti.

– Smatram da je Dejtonski mirovni sporazum dovoljno dobar za funkcionisanje BiH. Nikakvo nametanje nije u redu. Ne može nama niko da propiše okvir u kojem ćemo funkcionisati, ako mi sami to ne dogovorimo. Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH su propisali okvir kada je bio rat i mi smo dobili Republiku Srpsku i institucije, dobili smo entitetsko glasanje, sve ono što omogućava da se čuje naš glas i da se zaštiti entitetski interes. Iz toga razloga smatram da bilo kakvo nametanje nije dobro bez dogovora svih političkih faktora, a naročito onih koji čine vlast – zaključila je ona.