Sve oči na svjetskoj političkoj sceni danas će biti uprte u Moskvu i Washington. Francuski predsjednik Emmanuel Macron će se sastati s ruskim kolegom Vladimirom Putinom, dok njemački kancelar Olaf Scholz stiže kod Joea Bidena u Bijelu kuću.
Istovremeno, danas su u posjeti Kijevu šefovi njemačke, francuske i austrijske diplomatije – Annalena Baerbock, Jean-Yves Le Drian i Alexander Schallenberg.
Ovi sastanci dolaze u trenutku rusko-ukrajinske krize, a cilj evropskih lidera je smiriti situaciju i pozvati na dijalog i deeskalaciju te razjasniti pozicije i razmotriti daljnji plan aktivnosti.
U međuvremenu, Rusija je okupila 130.000 vojnika na granici s Ukrajinom i održava zajedničke vojne vježbe sa svojom saveznicom Bjelorusijom.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je kako vjeruje da može donijeti “historijsko rješenje” za ukrajinsku krizu. Macron je proteklih dana imao pravu diplomatsku ofanzivu te je već obavio tri telefonska poziva s Putinom, a razgovarao je i s Bidenom.
Uoči puta za Moskvu rekao je da bi njegov razgovor s Putinom vjerovatno bio dovoljan da spriječi izbijanje vojnog sukoba uprkos pesimističnim procjenama u mnogim zapadnim zemljama. Macron je u nedjelju za list Journal du Dimanche rekao da cilj Rusije “nije Ukrajina, već pojašnjenje pravila u vezi s NATO-om i EU”.
“Intenzitet dijaloga koji smo vodili s Rusijom i ova posjeta Moskvi su osmišljeni da spriječe eskalaciju. Onda ćemo razgovarati o uslovima deeskalacije. Moramo biti veoma realni. Nećemo dobiti jednostrane ustupke, ali je bitno zaustaviti pogoršanje situacije”, izjavio je francuski lider.
Njemački kancelar Olaf Scholz otputovao je u nedjelju u Washington u nastojanju da će uvjeriti Amerikance da njegova zemlja stoji uz bok Sjedinjenim Američkim Državama i drugim partnerima u NATO-u u suprotstavljanju bilo kakvoj ruskoj agresiji na Ukrajinu. Inače, ovo je prva posjeta Scholza Washingtonu otkako je preuzeo funkciju kancelara.
Scholz će se u ponedjeljak sastati s predsjednikom Joeom Bidenom i članovima Kongresa kako bi pokušali izgladiti razlike u pristupu ovoj krizi. Nastup Scholza mogao bi imati široke implikacije na američko-njemačke odnose i na Scholzov status u Njemačkoj.
Dok je bivši predsjednik SAD-a Donald Trump često kritikovao Njemačku, optužujući je da nema svoju međunarodnu težinu, njegov nasljednik Joe Biden je nastojao obnoviti odnose s Berlinom.
Scholz je rekao da će Moskva platiti “visoku cijenu” u slučaju napada na Ukrajinu, ali je odbijanje njegove vlade da isporuči oružje Ukrajini i pojača prisustvo njemačkih trupa u Istočnoj Evropi i navede koje će sankcije podržati protiv Rusije izazvalo kritike u inostranstvu, ali i u zemlji.
Uoči putovanja u Ameriku Scholz je branio stav Njemačke da ne snabdijeva Kijev oružjem, ali je rekao da njegova zemlja znatno finansijski pomaže Ukrajinu.
Upitan o budućnosti gasovoda “Sjeverni tok 2”, kojim se ruski gas želi dovesti u Njemačku, ispod Baltičkog mora, zaobilazeći Ukrajinu, Scholz je odbio da se izričito obaveže za taj projekt.
“Ništa nije isključeno”, rekao je on za njemački ARD, prenosi Euronews.
Njemačka se našla na udaru kritika zbog snažnog oslanjanja na ruske isporuke prirodnog gasa, a Sjedinjene Američke Države su se dugo protivile tom gasovodu.
