Uprkos činjenici da vakcinacija u ogromnoj mjeri sprečava razvoj teških formi kovida, te smrtnih ishoda, procenat imunizovanih od ove opake zarazne bolesti u Srpskoj i dalje je na zabrinjavajuće niskom nivou.

Prema posljednjim podacima Instituta za javno zdravstvo RS, u Srpskoj je kompletno vakcinisano 296.800 ljudi, što nije ni trećina populacije.

Dodatno zabrinjava to što je ispod svakog prosjeka obuhvat imunizacije mladih, koji su najaktivniji i koji su, u slučaju da “pokupe” virus, najveći prenosioci zaraze. S druge strane, za ovaj talas karakteristično je upravo to da mladi ljudi daleko više obolijevaju i završavaju na liječenju, nego što je bio slučaj ranije.

Izuzetno je nizak i procenat vakcinisane djece, ali je sreća što se kod ove kategorije rijetko dešavaju teške kliničke slike.

Najveći faktor rizika za tešku formu kovida i smrtni ishod svakako je starost, a najugroženiji su stariji od 65 godina.

Podaci IJZ RS od kraja prošle sedmice pokazuju da je protiv korone u Srpskoj vakcinisano nepunih devet odsto građana od 20 do 29 godina.

– Riječ je o ljudima koji se najviše kreću i najviše šire virus. Kovid se najviše širi među nevakcinisanima, dok se starosna granica oboljelih spušta naniže – objašnjava za Srpskainfo epidemiolog u IJZ RS, dr Jela Aćimović.

U starosnoj grupi 30-49 godina imamo skoro 40 odsto, a u dobi 50-64 godina 30 odsto vakcinisanih, što je, takođe, daleko od zadovoljavajućeg procenta.

– Određen broj građana iz ovih grupa vakcinisan je u Srbiji, tako da je veći i procenat imunizovanih. Međutim, riječ je o radno aktivnim ljudima, koji se takođe dosta kreću i komuniciraju s drugima, tako da ne možemo da budemo zadovoljni ni nivoom njihove imunizacije. Najviše vakcinisanih imamo u grupu 65-79 godina – 56,4 odsto, te u grupi starijih od 80 godina – skoro 50 odsto. Međutim, ovo takođe nije dovoljno. I dalje imamo situaciju da se stariji zaražavaju, dobijaju teške forme bolesti, završavaju na liječenju i umiru – upozorava Aćimovićeva.

Naglašava da se korona, kako dolaze nove varijante, sve brže širi.

– A što se brže širi potreban je veći obuhvat vakcinacijom kako bismo zaustavili virus. Na početku epidemije procjena je bila da bi dovoljan obuhvat bio 60-70, a kad je došao britanski soj 70-80 odsto. Sad kad je dominanta delta varijanta, koja se daleko brže širi nego prethodne, potreban je još veći procenat imunizovanih – upozorava Aćimovićeva.

Do kraja prošle sedmice imali smo 70 vakcinisanih dobi od 10 do 14 godina, te oko 1.700 uzrasta od 15 do 19 godina.

– Što su ljudi mlađi, manje shvataju značaj procesa vakcinacije. Ovo su starosne grupe na koje i dalje moramo uticati edukacijom i promocijom imunizacije. A fokus i dalje mora da bude na mladima, koji su najaktivniji, što znači da najviše prenose koronu – poručuje Aćimovićeva.

I u bolnicama potvrđuju da u ovom talasu imaju daleko više mlađih pacijenata nego što je bio slučaj ranije.

Kako su za Srpskainfo nedavno rekli u prijedorskoj Opštoj bolnici, među pacijentima i dalje dominiraju oni srednje i starije dobi, ali je sve više i mlađih, kao i tinejdžera.

– Najopasniji su oni sa kraja osnovne škole i srednjoškolci, te mladi uzrasta od 20 do 30 godina. Osobe iz ovih grupa su najveći rasadnik zaraze, jer se najviše kreću. Često imaju blage kliničke slike, pa se ponašaju kao da im nije ništa, sijući virus na ljude oko sebe. Istovremeno, oni su najveći protivnici vakcinacije, što je zabrinjavajuće – poručili su iz ove bolnice.

Ova praksa posebno je opasna za starije koji, čak i kad su vakcinisani, zbog godina i pridruženih hroničnih bolesti, znaju da razviju teške forme bolesti, te da izgube bitku sa kovidom.

Takođe, dešava se i da mladi razviju teške kliničke slike, odnosno da završe na respiratorima i da, nažalost, preminu.

Nedavno je u UKC RS od posljedica ove teške zarazne bolesti preminuo mladić koji je imao samo 19 godina. Tokom oktobra, u Srpskoj su za samo dvije sedmice bitku sa kovidom izgubile tri osobe mlađe od 29 godina.