Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje, izjavio je da je u Vašinton došao da se sastane sa jednim od ključnih partnera implementacije Dejtona.

On je još dodao da je doša da se “informiše o stanju u BiH, i da se konsultuje o budućim zajedničkim odlukama u skladu sa njegovom nadležnošću i nadležnostima međunarodne zajednice.”

Na opasku da ima puno Amerikanaca i u BiH sa kojima može da priča, Šmit kaže da misli da je veoma važno videti ljude u Stejt departmentu na vodećem nivou kao što su Karen Godfrid, koja je odgovorna za Evropu i upoznati ljude iz Saveta za nacionalnu bezbednost.

“Moj utisak je da je ovo veoma važno, ne samo da se sretnemo u Sarajevu, gde neki ljudi – ne međunarodna zajednica, već neki lokalni političari – imaju ideju da se svet okreće oko Sarajeva ili Bosne i Hercegovine, što nije slučaj. Moramo prilagoditi aktuelnu situaciju pozivajući se na Dejton”, kaže Šmit.

Na pitanje šta misli kada kaže “prilagoditi”, Šmit kaže:

“Moramo priznati da se Dejton ne poštuje, posebno zbog postupaka gospodina (Milorada) Dodika. Treba razgovarati o tome kako ćemo se nositi s tim, šta je budućnost da BiH nekako obezbedi članstvo u Evropskoj uniji i koji bi trebalo da budu sledeći koraci”.

Objašnjavajući deo izveštaja o stanju u BiH da je ova zemlja u “najopasnijem položaju od rata” i da će pretrpeti “neprocenjivu štetu”, ako se stvari nastave, Šmit kaže da je to tačno, ali da pritom ne misli na “vojno povećanje napetosti, već na nefunkcionalnost države u celini”.

Na konstataciju da iza sebe ima malo preduzetih akcija, Šmit kaže da je stava, kao nekoga ko bi potencijalno mogao samo da naređuje i upravlja državom, da to nije ono što bi trebalo da bude budućnost.

“Oklevam da iskoristim takozvane bonska ovlašćenja. Imam puno zahteva samo da nekoga smenim sa pozicije. To je korišćeno ranije. To se može uraditi samo pomoću ‘štapa i šargarepe’. Štapovi bi mogli biti poništavanje zakona, ili zamena zakona koji ne ispunjavaju zahteve Dejtonskog mirovnog sporazuma. Imam konačno pravo na tumačenje. Rekao sam, u mojoj ladici su instrumenti i imam ključ od ladice. Znam kako da ga otvorim. Niko ne bi trebalo pogrešno da shvati da je to znak da ih nikada neću iskoristiti. Mogli bismo doći u takvu situaciju, ali ovo nije trenutak”, rekao je Šmit.

Visoki predstavnik kaže da je zato u Izveštau SB UN napisao da u BiH vidi vrlo tešku situaciju, toliko destruktivnu, da se postojanje i suverenitet države može dovesti u pitanje.

“Vojska Republike Srpske neće biti formirana”

Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit izjavio je u Vašingtonu Vojska Republike Srpske neće biti formirana.

“Posledice toga su vrlo jasne, uključujući i moju stranu”, rekao je Šmit za Glas Amerike . On je naveo da je prošle sedmice razgovarao sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom, navodeći da su zaključili da je međunarodna zajednica opredeljena da doprinese primeni Dejtonskog sporazuma, odnosno da je potrebna saradnja između Evropske unije i NATO.

“NATO je prisutan u Sarajevu. Trebalo bi biti jasno da ako se stvari zakomplikuju, da Evropska unija, EUFOR i NATO, preko takozvane komandne i strategije ‘Berlin plus’ mogu povećati svoje prisustvo”, istakao je Šmit.

Dodao je da za tim ne postoji potreba u ovom trenutku, ali da međunarodna zajednica “mora da bude svesna situacije”.

On je rekao da će tokom svog boravka u SAD američke zvaničnike informisati o stanju u BiH, kao i da će se s njima konsultovati o budućim zajedničkim odlukama, u skladu sa njegovom nadležnošću Visokog predstavnika i nadležnostima međunarodne zajednice.

Šmit je ocenio da se Dejtonski mirovni sporazum u BiH ne poštuje, prvenstveno zbog, kako je naveo, postupaka srpskog člana Predsedništva BiH Milorada Dodika.

Prema njegovim rečima, Dodik je u poslednje vreme izgubio podršku velikog dela građana Republike Srpske, a postoje, kako je naveo, i glasine da ga nadležne institucije istražuju zbog korupcije.

Visoki predstavnik je dalje rekao da predstavnici međunarodne zajednice treba da razgovaraju o tome kako se nositi sa krizom u BIH, šta je budućnost BiH, kako zemlji obezbediti članstvo u EU i koji bi sledeći koraci trebali biti.

“Dakle, ne radi se samo o sastancima u Vašingtonu, već i u Briselu i drugim glavnim gradovima, kao što je London”, naglasio je on.