Istočnoevropske zemlje kritikovale su predlog američkog predsednika Džozefa Bajdena o pokretanju dijaloga Rusije i NATO povodom situacije u Ukrajini.

U članku “Blumberga” u kojem se poziva na neimenovanog diplomatu, agencija navodi da je stav Vašingtona po tom pitanju “razbesneo vladu jedne od tih država”.

“Zahtjevaju da se hitno razjasni šta to planira predsednik Bajden”, naveo je izvor.

Kako se ističe u članku, “istočno krilo NATO” zabrinuto je zbog mogućih ustupaka Rusiji sa aspekta političkih garancija i ograničenja delovanja Alijanse.

Predsednik Amerike je, inače, razgovarao sa liderima “Bukureštanske devetorke”, odnosno grupe država koje čine istočno krilo NATO, o ukrajinskoj krizi.

Razgovor je održan nakon video-konferencije Bajdena i ruskog lidera Vladimira Putina i telefonskog razgovora sa ukrajinskim predsednikom Vladimirom Zelenskim.

Razgovor je trajao oko 40 minuta. Detalji nisu objavljeni ali je američka administracija ranije saopštila da američki predsednik namerava da informiše partnere o razgovoru s Putinom, da čuje njihovo mišljenje o aktuelnoj bezbednosnoj situaciji i da istakne privrženost SAD transatlantskoj solidarnosti.
O pitanjima koja brinu Rusiju kroz dijalog u već postojećim formatima

Istovremeno, u Beloj kući su istakli da su SAD spremne da diskutuju sa Rusijom o svim pitanjima koja izazivaju njenu zabrinutost i predlažu da se za to koriste postojeće platforme – Savet Rusija-NATO, OEBS, a aktivno se razmatraju i mogući pregovori sa partnerima u samoj Alijansi.

“Poziv ostaje na snazi i nastavljamo da tražimo način za dalju diplomatsku saradnju po čitavom nizu pitanja”, poručuju iz Vašingtona.

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je ranije da je Alijansa, odsustvom želje da se zajednički traže putevi za deeskalaciju, faktički sahranila Savet Rusija-NATO.

U takvim uslovima raditi na izazovima i opasnostima po regionalnu bezbednost je i nemoguće a i nema smisla. Alijansa je sama odustala od bilo kakve praktične saradnje sa Rusijom i od kontakata na vojnom nivou, istakla je ona.

Podsetimo, predstavnici NATO-a su u oktobru oduzeli akreditacije osmorici saradnika ruske Misije i naložili Rusiji da prepolovi broj članova stalne misije sa 20 na 10. Nakon toga je ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio da Moskva od 1. novembra obustavlja rad svog stalnog predstavništva pri NATO-u, kao i glavnog vojnog predstavnika.

Pored toga, takođe od 1. novembra Rusija obustavlja rad komunikacione vojne misije NATO u Rusiji i oduzimaju se akreditacije predstavnicima Alijanse.