Tužioce koji su podigli optužnicu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika Miloša Lukića, Visoki sudski i tužilački savjet treba da pozove na odgovornost, ali i da utvrdi ima li u njihovim postupcima elemenata političkog djelovanja, stav je pravnika u Srpskoj.

To što je Sud BiH optužnicu vratio Tužilaštvu, zbog nepreciznosti i šturog obrazloženja i danas ocjenjuju, samo je dokaz da je pisana na brzinu i po naređenju stranih ambasada.

Bez suštine i pravne težine – tako pravnici vide optužnicu protiv Dodika i Lukića, s obzirom da u njoj, kako ističu, nema glavnih formalno-pravnih elemenata. Zato ih i ne čudi što je Sud BiH optužnicu vratio Tužilaštvu na doradu.

Istovremeno, manjkavost optužnice dokazuje da je nastala u brzini, pod pritiskom federalnih političkih struktura i stranih ambasada. Kaže to pravnik i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Sredoje Nović. Traži da glavni tužilac pokrene pitanje odgovornosti zbog eventualnog političkog rada tužilaca.

  • VSTS treba hitno da reaguje i da, ne samo da istraži kako su novinari došli do te informacije, da li je ona dan prije ili 10 dana poslije objavljena, već naprosto kako činjenično stanje nije navedeno da bi optužnica ostala na snazi – ističe Nović.

A ključne stvari u optužnici su izostavljene – koje krivično djelo je učinjeno, kada i kako i kakva je međusobna veza onoga za šta se Dodik i Lukić terete.

  • Sud je dao jasno i do znanja da ono što je opisano i u činjeničnom opisu optužnice ne čini biće krivičnog djela koje se optuženima stavlja na teret, tako da ne znam na koji način i da li je uopšte moguće da se dopuni ova optužnica i da li će Sud i ako dođe dopunjena, da li će je i tako dopunjenu potvrditi – dodaje advokat Milan Petković.

Nović kaže da je je sudsko vijeće bilo svjesno da je optužnicu trebalo odbiti, jer nije sadržavala nijedan element koji ukazuje da postoji krivično djelo koje se navodi protiv Dodika i Lukića.

I beogradska advokatska kancelarija “Radić” reagovala je na pravnu nesigurnost koju pravosuđe i OHR kreiraju u BiH. Od njemačkog Bundeskabineta zatražili su da opozove odluku o kandidovanju Kristijana Šmita za visokog predstavnika. Dopis su uputili i svim državnim institucijama Njemačke.

Do petka, 25. avgusta, rok je za Tužilaštvo BiH da Sudu BiH vrati “uređenu”, drugu verziju optužnice. Tada bi, prema procjenama pravnika, moglo biti poznato i da li je bh. pravosuđe doživjelo potpuni profesionalni krah.