“Pretis” iz Vogošće, koji je 51 procenat u vlasništvu Vlade FBiH, od federalnih revizora dobio je negativno mišljenje za poslovanje u zadnje dvije godine zbog niza propusta – od neuplaćivanja obaveza na ime poreza i doprinosa na isplaćene plaće do nevraćanja duga i kredita.

Podsjećamo, revizori prošle godine nisu mogli ući u prostor “Pretisa”, koji se bavi proizvodnjom i prometom proizvoda s posebnom namjenom, jer im Uprava to nije dozvoljavala, pa je posebnom odlukom Parlamenta FBiH ove godine to revizorima napokon dozvoljeno.

Kako navode revizori, poslovni rashodi su lani više iskazani za 6.939.179 KM zbog pogrešnog evidentiranja proizvodnje u toku (3.634.177 KM) i troškova zastupanja iz 2019. godine (3.305.002 KM), što je imalo za posljedicu da je finansijski rezultat manje iskazan za navedeni iznos.

Revizori su konstatovali da se zbog nelikvidnosti ne izmiruju obaveze po osnovu kredita kod Razvojne banke FBiH i ne izvršavaju obaveze shodno odredbama zaključenih ugovora. Inače, dospjele obaveze s kamatama na dan 31. decembra 2020. godine su 10.443.214 KM.

“Društvo nije uplaćivalo obaveze po osnovu poreza i doprinosa na isplaćene plaće u 2020. godini u iznosu od 1.821.856 KM, niti je izmirivalo obaveze po osnovu duga za javne prihode iz ranijih godina u skladu sa sporazumom zaključenim s Poreznom upravom FBiH. Neplaćene obaveze iz ranijih godina na dan 31. decembar 2020. godine iznose 3.433.615 KM, kamate 8.996.241 KM i troškovi prinudne naplate 613.825 KM”, ističu revizori.

Navode da kratkoročna imovina iznosi 46.126.979 KM, kratkoročne obaveze 62.378.115 KM, što ukazuje na to da društvo nema sposobnost pravovremenog izvršavanja dospjelih novčanih obaveza.

“Postoje ograničenja u raspolaganju imovinom, za koja su data založna prava i garancije u iznosu od 176.926.661 KM, iako je iskazana vrijednost imovine 76.547.948 KM. Navedene okolnosti stvaraju sumnju u sposobnost društva da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem”, naglašavaju federalni revizori.

Poslovni rashodi godinu dana ranije, navode revizori, su manje iskazani za 5.778.180 KM zbog pogrešnog evidentiranja proizvodnje u toku (2.473.178 KM) i neevidentiranja troškova zastupanja (3.305.002 KM), što je imalo za posljedicu da je finansijski rezultat više iskazan za navedeni iznos. Revizori nisu mogli potvrditi vrijednost iskazanih rezervisanja od 4.939.134 KM, jer nije izvršena procjena za 2019, već je društvo prenijelo iznose iz prethodnih godina po ranije donesenim odlukama i procjenama.

“Ne možemo potvrditi iskazana potraživanja od 41.555.483 KM jer ne postoji pouzdan podatak o starosnoj strukturi niti je na datum bilansa izvršeno vrijednosno usklađivanje potraživanja u skladu s međunarodnim računovostvenim standardima (MSFI)”, stoji u izvještaju revizora.

Dospjele obaveze s kamatama 31. decembra 2019. godine iznose 7.082.098 KM.

“Društvo nije uplaćivalo obaveze po osnovu poreza i doprinosa na isplaćene plaće u 2019. godini niti je izmirivalo obaveze po osnovu duga za javne prihode iz ranijih godina u skladu sa sporazumom zaključenim s Poreznom upravom FBiH. Ukupne obaveze po ovom osnovu na dan 31. decembra 2019. su 4.781.175 KM”, stoji u izvještaju.

Aner Žuljević (SDP), delegat u Domu naroda FBiH, za “Nezavisne novine” ističe da je, nakon negativnog revizorskog mišljenja za 2019. i 2020, jasno kako Vlada FBiH apsolutno ne upravlja vlastitim kompanijama.

“Da smo mi pravna država, Tužilaštvo i Finansijska policija bi već odavno bili unutar preduzeća u cilju utvrđivanja odgovornosti, a ozbiljna i odgovorna vlast bi uvela prinudnu upravu s ciljem revitalizacije poslovnih procesa kompanije, koji su očigledno godinama urušavani za lični interes”, kaže Žuljević.

Jasmin Duvnjak (SDA), delegat u Domu naroda FBiH, za “Nezavisne novine” ističe da se u privatni sektor, s jedne strane, uvodi red, a da je, kada je javni sektor u pitanju, prisutan javašluk kojim bi trebalo da se pozabave i pravosudni organi.

“Nedopustivo je da se revizorima nije omogućilo da i ranije uđu u revidirani subjekt. To je nešto što je neprihvatljivo i mislim da je to kršenje zakona, jer je ograničen djelokug revizije i pristup dokumentaciji i to je trebalo da bude predmet istrage. Nije novost da je nalaz negativan, jer je poslovanje naših javnih preduzeća uglavnom na ivici dozvoljenog uz evidentno ograničenje transparentnosti, pa i upitne zakonitosti u radu”, kaže Duvnjak.