Rusija je uništila do 90 procenata ukrajinskih bespilotnih letelica.

Bespilotnih letelica je na početku specijalne vojne operacije u naoružanju Oružanih snaga Ukrajine bilo nekoliko hiljada, piše “Azija tajms”, uz ocenu da je to postignuto zahvaljujući efikasnom dejstvu sredstava za radio-lokacionu borbu.

Rusija održava prednost u radio-elektronskoj borbi u Ukrajini, uspevajući da onesposobi njene bespilotne letelice i da zaslepi njenu artiljeriju.

List prenosi ocene Dejvida Eksa, koji se u članku za “Forbs” poziva na novembarski izveštaj Kraljevskog instituta za odbrambena istraživanja.

U tom izveštaju se navodi da su ruska sredstva za radio-elektronsku borbu onesposobila većinu ukrajinskih bespilotnih letelica.

U izveštaju Kraljevskog instituta navodi se da je do leta oboreno ili je ozbiljno oštećeno 90 procenata bespilotnih letelica, od nekoliko hiljada koliko je Ukrajina imala na početku specijalne vojne operacije.

Zbog toga je Kijev bio prinuđen da moli SAD i NATO da mu isporuče nove bespilotne letelice i lovce.

Eks, takođe, navodi da su ruska sredstva za radio-elektronsku borbu oduzela Ukrajini prednost u obaveštajnom radu, koji je njenoj malobrojnoj artiljeriji na početku vojnih dejstava omogućavao da bude uspešnija.

Ukrajinske artiljerijske jedinice koristile su tokom proleća, kako navodi list, razne modele bespilotnih letelica za visokoprecizne napade na ruske pozicije.

One su vrlo efikasno koristile ograničene zalihe artiljerijske municije, gađajući najvažnije ciljeve i proizvodeći najbolji mogući strateški efekat.

Dejvid Eks kaže da su se ruske snage utvrdile na svojim pozicijama onog trenutka kada su ukrajinski dronovi počeli da padaju s neba u većem broju.

Prema oceni stručnjaka, ukrajinske artiljerijske baterije će uskoro vatru otvarati naslepo, što će dodatno pogoršati problem nedostatka municije i biće novo iskušenje za strateško strpljenje SAD i NATO-a koji Ukrajinu snabdevaju kako bi mogla da nastavi borbena dejstva.

Ukrajinska vojna avijacija takođe strada pod uticajem usavršenih ruskih sredstava za radio-lokacionu borbu. Prema rečima Eksa, ukrajinski lovci su prvi osetili koliko su efikasna savremena ruska sredstva za radio-elektronsku borbu.

Piloti su se često suočavali s tim da su Rusi zaglušivali njihovu vezu sa kopnom i drugim avionima, onemogućavali rad navigacione opreme i izbacivali iz stroja njihove radare.

Rat bespilotnih letelica u Ukrajini pretrpeo je ozbiljne promene, ako je verovati ovim izveštajima i saopštenjima. “Azija tajms” je ranije, takođe, pisao o uspesima ukrajinskih bespilotnih letelica “bajraktar TB-2”.

Turski analitički centar SETA pisao je da ruska vojska nije koristila standardnu taktiku, metode i pristupe koji zahtevaju da jedinice i odredi deluju pod pouzdanim pokrivanjem sredstava protivvazduhoplovne odbrane i radio-elektronske borbe, zbog čega su bili ranjivi pod napadima “bajraktara”.


U izveštaju Kraljevskog instituta se navodi da Rusija za sada nije uspela da uspostavi potpunu prednost nad Ukrajinom u vazduhu, što se može objasniti činjenicom da Kijev ima prilično moćan sistem protivvazduhoplovne odbrane iz sovjetskog perioda.

U izveštaju se navodi da ruska vojska nije imala dovoljno jaku uzajamnu saradnju, pozadinsko snabdevanje i remont, zbog čega je upadala u zasede i bila pod udarima bespilotnih letelica.

Ruska protivvazduhoplovna odbrana sovjetske epohe nije prilagođena borbi protiv “bajraktara”. To su male i nečujne bespilotne letelice, koje lete na maloj visini ostajući nevidljive za radare na velikoj udaljenosti.

Odsustvo saradnje među ruskim borbenim odredima i jedinicama za radio-lokacionu borbu nije davalo šanse da se u punoj meri ispolje sve mogućnosti u borbi protiv “bajraktara” u prvoj etapi vojne operacije.

Ipak, početkom jula u časopisu “IEEE Spektrum” pojavio se tekst Brajana Klarka, u kojem on navodi da ruski odredi za radio-elektronsku borbu postižu prednost i da sukob u Ukrajini počinje da se pretvara u sukob do iscrpljivanja.

Klark piše da je u početnoj etapi vojne operacije, koja se odlikovala velikom mobilnošću, ruska vojska nedovoljno brzo napredovala i menjala položaje, zbog čega su sredstva radio-elektronske borbe sama sebi pričinjavala štetu.

Istovremeno, on navodi, da pošto ruska vojska nije mogla dugo da bude na određenim pozicijama, to ju je ometalo da upotrebi veće i moćnije sisteme radio-elektronske borbe koji su sposobni da zaslepe satelite NATO-a i avijacione radare.

Ipak, sada, prema Klarkovim rečima, borbena dejstva se uglavnom vode na istoku Ukrajine, gde je gustina naseljenosti manja, a ruska vojska se dobro utvrdila. Sada Rusija koristi svoja sredstva za radio-elektronsku borbu u punoj meri, sa ciljem da pronađe ukrajinske komunikacione sisteme i da naruši njihov rad.