NJemački kancelar Angela Merkel izjavila je da situacija u BiH nije zadovoljavajuća i da se nada da će Kristijan Šmit, kojeg je Savjet za provođenje mira (PIK) imenovao za novog visokog predstavnika, dobiti podršku u radu.
Merkelova je poslije konferencije o Zapadnom Balkanu održane u okviru Berlinskog procesa ukazala na pitanje funkcionisanja BiH.
– Situacija u Bosni i Hercegovini nije zadovoljavajuća. Tu nam je potreban novi elan za Izborni zakon i nadam se da će Kristijan Šmit dobiti podršku u svom radu – rekla je Merkelova.
Ona je istakla da je na Zapadnom Balkanu u posljednje vrijeme postignuto mnogo, ali da je ostalo i puno otvorenih pitanja poput dijaloga Beograda i Prištine.
– Za mnoge zemlje Zapadnog Balkana brzina približavanja EU je prespora. EU je mnogo puta imala primjedbi na brzinu reformi – rekla je Merkel nakon virtualne konferencije na kojoj su pored zemalja Zapadnog Balkana učestvovali i predstavnici EU i njenih institucija.
Merkel je, povlačeći neku vrstu bilance nakon 16 godina na kancelarskoj poziciji, zaključila da je za vrijeme njezinog mandata mnogo toga na Balkanu učinjeno, ali da je i dalje ostalo mnogo posla koji treba obaviti.
Ona je navela da će u regionu biti potrebno uložiti još mnogo strpljenja i angažmana, ukazala je na to da je pokretanje Berlinskog procesa, koji je ona inicirala, prije sedam godina dalo novu energiju promjenama među zemljama Zapadnog Balkana.
– Pored procesa pregovora zemalja s EU o članstvu, Berlinski proces paralelno radi na jačanju saradnje samih zemalja u regionu – dodala je ona i istakla infrastrukturne i projekte u sklopu civilnog društva.
Ona je pomenula i nedavno ukidanje rominga među zemljama Zapadnog Balkana i najavila je dodatnu pomoć u savladavanju posljedica pandemije, te je u tom kontekstu istakla da će samo NJemačka u sklopu programa “Kovaks” što je brže moguće poslati tri miliona doza vakcine protiv virusa korona.
– U primarnom interesu EU je da jača procese saradnje i kooperacije u regionu u svrhu savladavanja podjela -rekla je Merkelova, a navela je i geostrateške razloge pojačanog angažmana EU na Zapadnom Balkanu posljednjih godina.
