U domaće pravosuđe se slilo više od 120 miliona maraka u proteklih deceniju i po, mahom iz donatorskih izvora, a iako je novac utrošen za rekonstrukciju i opremanje zgrada, obnavljanje opreme, kao i za angažman stručnog osoblja, rijetki su oni koji mogu da potvrde da su ta ulaganja donijela rezultate, posebno kada je riječ o predmetima ratnih zločina.

Podaci o težini budžeta sudova i tužilaštva u BiH i pomoći sa strane od 2004. do 2020. godine su sažeti u najnovijem izvještaju Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH za prošlu godinu, a u kojem je naglašeno da su tokom posmatranog perioda napravljeni određeni pozitivni pomaci i da treba nastaviti sa reformama u pravosuđu. VSTS je, kako je istaknuto, od 2004. godine obezbijedio 114 miliona za realizaciju raznih aktivnosti u pravosudnim institucijama na svim nivoima vlasti. U to su uključeni projekti koje su direktno realizovali te u kojima su bili partner EU.

Značajna sredstva iz Evropske unije su data u vidu podrške pravosuđu BiH u implementaciji domaće strategije i procesuiranju ratnih zločina. Od 2014. do 2020. godine je, prema podacima VSTS-a, putem IPA projekata za unapređenje rada na tim predmetima, u tri faze, dato gotovo 30 miliona KM. Novac je usmjeren, između ostalog, na unapređenje ljudskih kapaciteta i materijalnih resursa, kao, kako piše, sistemskih preduslova za efikasan rad na predmetima ratnih zločina.

  • U tužilaštvima, zaključno sa krajem 2020. godine, postoji 571 neriješen predmet koji se odnosi na ratne zločine – istaknuto je u izvještaju, gdje je navedeno i da su u oko 30 odsto predmeta prijavljena, osumnjičena, optužena lica nedostupna sudovima i tužilaštvima.

Nakon usvajanja Revidirane strategije krenulo se sa aktivnostima da bi bila aktivirana i četvrta faze podrške IPA od oko osam miliona. Iako je prošlo više od pola godine sve kockice iz Revidirane strategije koje su potrebne za rad još nisu posložene. Predloženi kandidati za članove u Nadzornom odboru za praćenje njene realizacije još nisu dobili podršku, jer bošnjački ministri ne daju zeleno svjetlo u Savjetu ministara BiH.

Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić istakao je za “Glas” da treba ulagati u pravosuđe, ali i da su potrebni rezultati koji bi opravdali ta sredstva, što u BiH nije slučaj.

  • Ono sa čim ne možemo biti zadovoljni jeste klasična selektivnost, koja je vidljiva u pristupu predmetima ratnih zločina, koja se najbolje ogleda u nepostojanju političke volje od strane SDA i ministara iz te stranke. S punim pravom mogu reći da je to povezano sa političkim uticajem SDA na određenu grupu postupajućih tužilaca pa i na Sud BiH, koji je izricao i kazne ispod zakonskog minimuma u najvećem broju slučajeva – podsjeća Kojić.

Davanje sredstva iz IPA projekata je, naglašava, podrazumijevalo uspostavljanje vladavine prava.

  • Selektivnost u procesuiranju predmeta ratnih zločina stvara pravnu nesigurnost i ni na koji način ne uspostavlja vladavinu prava. Podižu se optužnice protiv Srba koji uopšte nisu imali veze sa bilo kakvim događajem, primjenjujući taj famozni udruženi zločinački poduhvat, koji je izmišljen u Haškom tribunalu, a kasnije preuzet od “malih tribunala” na nivou BiH – istakao je Kojić i dodao da vrijeme uzima danak i da neće biti procesuirani mnogi koji su počinili zločin nad Srbima.

I predstavnici međunarodne zajednice treba, kaže, da reaguju na ovakve i slične pojave iz domaće pravosudne prakse.

  • Ako daju sredstva za uspostavljanje vladavine prava, a toga nema, postavlja se pitanje da li je zaista pravedno i dobro ulagati u kapacitete pravosuđa – zaključio je Kojić.