Imenovanjem nove federalne vlade zaokružen je proces formiranja vlasti u FBiH nakon oktobarskih izbora, a time je omogućeno otvaranje krupnih političkih tema, pobrojanih u aktu na osnovu kojeg su konstituisana vlast na zajedničkom nivou.
Milorad Dodik, Dragan Čović i Nermin Nikšić, kao predsjednici SNSD-a, HDZ-a BiH i SDP-a BiH potpisali su polovinom decembra u Sarajevu, nešto ranije nego što je tog dana objelodanjeno da je BiH dobila kandidatski status, sporazum u kojem su sadržane smjernice, načela i ciljevi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na nivou BiH od 2022. do 2026. godina.

To je, kako se moglo čuti i nakon stavljanja potpisa, prvi put da se na ovakav način ulazi u proces formiranja vlasti na zajedničkom nivou, jer se do sada, uglavnom, dogovor svodio na raspodjelu ministarskih i drugih pozicija u Savjetu ministara BiH.

Uz to, partneri su poručili da će poštivanje ustavne pozicije i stavljanje u drugi plan, prvenstveno onih pitanja o kojima Republika Srpska i FBiH imaju potpuno drugačiji stav biti osnov na kojem će funkcionisati vlast u ovom mandatu.

Lideri su se, između ostalog, usaglasili da će preduzimati zakonodavne, reformske i druge aktivnosti vodeći računa o “konstitutivnosti naroda i ustavnim mehanizmima odlučivanja i njihovoj zaštiti”.

Sporazum predviđa samo EU integracije, ali i da će u roku od šest mjeseci, od konstituisanja vlasti, promijeniti Ustav BiH i Izborni zakon BiH te sprovesti presude koje se odnose na izbornu oblast. Potpisnici sporazuma su opredijeljeni da će izvršiti potpunu reformu pravosuđa, vodeći se ustavnim nadležnostima BiH, entiteta i kantona te preporukama.

Iako se od toga dosta promijenilo, prije svega kada je riječ o broju stranaka u tada bošnjačkom bloku “osmorka”, a bilo je i teških poruka na liniji od Banjaluke do Sarajeva upravo zbog potezanja onih tema o kojima nemaju isti stav, analitičari smatraju da koalicija nije sporna te naglašavaju da su i ostvareni uslovi da se, gotovo šest mjeseci nakon izbora, počne konkretnije pregovarati o izazovima koji su pred BiH. Kako na unutrašnjem planu tako i na spoljašnjem, s obzirom na činjenicu da se dio smjernica odnosi na put BiH ka Evropskoj uniji.

Ukazujući da je pred BiH novo vruće političko ljeto, a zasigurno i jesen, smatraju da ima mnogo toga o čemu se treba razgovarati, ali da nema naznaka da bi koalicija na zajedničkom nivou mogla da se raspadne.

Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski za “Glas” kaže da Savjet ministara funkcioniše, ako se izuzmu neke konceptualne razlike na relaciji Sarajevo – Banjaluka.

“Tu su sporovi o problemima koji praktično prevazilaze Savjet. Tu moraju stranke da se dogovore, ali sumnjam da će uspjeti bez stranog posredovanja o tome kakav je karakter Ustava, šta kaže o državnoj imovini. Bojim se će će morati zatražiti validno veštačenje Ustava BiH i Dejtona”, rekao je on.

Trenutno, kaže, ne vidi probleme u funkcionisanju vlasti, ali ističe da treba sačekati i vidjeti kako će se stvari odvijati kada na dnevni red dođe tema izmjena Izbornog zakona.

“Postoji volja dijela bošnjačkog korpusa da razgovaraju sa predstavnicima Hrvata”, rekao je Sitarski.

Politički analitičar Filip Matić ne isključuje probleme ukoliko se u BiH, odnosno FBiH ne budu poštovali Hrvati kao jedan od tri ravnopravna naroda u ovoj zemlji te njihova politička prava.

“To pitanje će biti otvoreno novom rundom razgovora o Izbornom zakonu”, rekao je Matić za “Glas” uz naglasak da su Srbi najčešće spremni za saradnju i razgovor, dok su Bošnjaci najčešće rušilački faktor.

Investicije
Jedno od pitanja koje je, od kada je konstituisana vlast na zajedničkom nivou u BiH, u dosta navrata otvarano je ono koje se odnosi na investicije o kojima i dalje postoje različite vizije u BiH. Partneri iz sporazuma su se, s druge strane, obavezali na kreiranje novog programa ekonomskih reformi BiH te su opredijeljeni za brzu prohodnost i odobravanje investicionih projekata na svim nivoima vlasti.

“S ciljem podizanja nivoa investicija, izbjegavaće se politizacija pitanja investicijskih projekata”, piše u dokumentu.