Muzej žrtava genocida u Beogradu došao je u posjed originala spiska Diane Budisavljević sa imenima i svim podacima oko 5.800 srpske djece spasene iz ustaških logora smrti Nezavisne Države Hrvatske, za koji se mislilo da je izgubljen ili uništen, saopštio je danas direktor Muzeja žrtava genocida u Beogradu Dejan Ristić.

Ristić je naveo da je spisak srpske djece nastao u “Zavodu za gluhonijemu djecu” u Zagrebu u okviru “akcije Diane Budisavljević” i danas je prvi put predstavljen javnosti.

Prema njegovim riječima, taj spisak sadrži imena i prezimena djece, njihovih roditelja, datum i naziv logora iz kojeg su spasena, kao i starosnu dob i identitet hrvatskih usvojilaca.

Ristić je naveo da je ovaj spisak djece nastao u drugoj polovini 1942. godine nakon Bitke na Kozari, te da je riječ o prvorazrednom istorijskom izvoru do sada nepoznatom javnosti za koji se smatralo da je nestao tokom Drugog svjetskog rata.

– Mi sada prvi put živoj djeci, koja su sada ljudi u dubokoj starosti i koja još tragaju za svojim identitetom, kao i njihovim potomcima, možemo da ponudimo podatak koji je njihov stvarni identitet – rekao je Ristić na konferenciji za novinare.

Spisak je u Muzej žrtava genocida stigao prošle godine i to je prvorazredni istorijski izvor za koga se smatralo da je uništen još tokom Drugog svjetskog rata, a Ristić nije želio da otkrije kako je Muzej došao do njega.

– Za njim smo tragali izuzetno dugo. Ujspeli da dođemo do njega uz ogromnu podršku državnih organa Srbije. Bio je van nacionalne teritorije i donet je na nacionalnu teritoriju – rekao je Ristić.

Od više hiljada artefakata koji svjedoče o zločinima nad Srbima, ali i drugim narodima u Drugom svjetskom ratu, koje je Muzej žrtava genocida danas predstavio javnosti podovom Dana sjećanja na žrtve Holokausta, genocida i drugih zločina, su i naušnice srpske djevojčice sa spiska Radmile Radonjić.

Ristić je naveo da je dvogodišnja Radmila bila spasena, ali u tako lošem stanju nakon zlostavljanja u ustaškom logoru da je preminula.

Danas je predstavljeno i oružje hrvatskih ustaša za likvidaciju Srba i drugih zatočenika u Jasenovcu i Jastrebarskom, među kojima je “srbosjek”, koji je sada jedini takav primjerak na tlu Srbije, bodež čuvenih ustaških zločinaca iz Jastrebarskog – braće Javor, kao i cigla iz “Bačić ciglane” – epicentra Jasenovačkog gubilišta, koju je prošle godine muzeju poklonio Njegovo preosveštenstvo episkop pakrački Jovan.

Predstavljen je i veliki broj primjeraka prepiske iz logora u kojima su bili zatočeni oficiri Jugoslovenske vojske, kao i drugi artefakti, među kojima je kompletna arhivska građa sa prve državne komemoracije Kragujevačkim žrtvama, organizovane u Londonu novembra 1942. godine.

Među pribavljenim artefaktima je Izvještaj o zločinu ustaša u istočnoj Hercegovini – u jednom selu kod Gacka, gdje su ustaše precizno navele datum i mjesto zločina, način ubijanja, a nabrojani su i svi pripadnici jedinice koja ga je počinila.

– Izvještaj je nabavljen iz Kanade. Svi pripadnici ustaške jedinice bili su muslimani – naveo je Ristić i dodao da je riječ o izvještaju ustaškog oficira koji je detaljno opisao masakr nad srpskim civilima počinjen početkom ljeta 1941. u jednom selu u Hercegovini.

On je istakao da će građa, koje je prošle godine pribavljeno više nego u prethodnih 30 godina od osnivanja Muzeja, biti korištena i za izlaganje i za istraživače.

Diana Budisavljević bila je humanitarka austrijskog porijekla, udata za ljekara srpske nacionalnosti u Zagrebu, koja je tokom Drugog svjetskog rata spasila više od 10.000 djece iz ustaških logora smrti u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

Djeca koju je pokušavala da spasi su bila uglavnom srpske nacionalnosti sa područja u kojima je Nezavisna Država Hrvatska vršila genocid nad Srbima.

Diana Budisavljević je vodila je kartoteku o djeci, s nadom da bi jednoga dana ona mogla biti vraćena svojim biološkim porodicama, ali joj je po nalogu Ministarstva socijalne politike Hrvatske 28. maja 1945. godine ta dokumentacija oduzeta.